ZAGREB - Prve povoljne kredite hrvatske tvrtke koje muku muče s recesijom počet će dobivati krajem veljače, najavila je nakon večerašnjeg sastanka s koalicijskim partnerima premijerka Jadranka Kosor.
- Radimo na dva projekta za spas perspektivnih tvrtki i radnih mjesta u njima. Prvi je jačanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), zbog čega ćemo mijenjati i Zakon o HBOR-u, a drugi su fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) - kazala je Kosor, dodavši kako će okvir zakona koji će to omogućiti Vlada usvojiti na sjednici u četvrtak.
Koncept jačanja HBOR-a temelji se na puštanju u opticaj četiri do pet milijardi kuna, koje bi oslobodila Hrvatska narodna banka (HNB). Taj bi novac dobile poslovne banke, koje bi ga, u suradnji s HBOR-om, potom usmjerile tvrtkama kojima je potreban. Kriteriji po kojima bi tvrtke dobivale ta sredstva još nisu utvrđeni, no premijerka ističe kako oni neće biti politički. Pravo na povoljne zajmove imat će, naglašava Kosor, samo one tvrtke za koje se ocijeni da su perspektivne i da mogu opstati na tržištu.
Premijerka je nagovijestila da bi se novac dijelio po modelu aukcije, što znači da bi tvrtka od HBOR-a i poslovnih banaka tražila novac za određeni projekt, a ostvarila bi ga na temelju kvalitete projekta.
- Taj se model primjenjuje u Sloveniji i u osnovi je dobar, jer potiče tvrtke da kreiraju projekte, koji nam sada kronično nedostaju - kaže nam jedan ekonomist, upućen u planove Banskih dvora. U igri je i ideja da banke same, uz državna jamstva, povoljno financiraju kvalitetne projekte, bez posredovanja HBOR-a.
Krediti koje bi tvrtke dobivale preko HBOR-a, iz novooslobođene likvidnosti HNB-a, imali bi kamatu od 6 do 7 posto ako je riječ o kunskom, a 4 do 5 posto ako je riječ o kreditu s valutnom klauzulom. Bila bi to kamata gotovo dvostruko manja od trenutne, koja se kreće od 10 do 11 posto za kunske i 7 do 8 posto za one s valutnom klauzulom. Naravno, bili bi to krediti uz državna jamstva, a pregovori s bankama o tom modelu kreditiranja zapeli su upravo na pitanju odnosa i vrste državnih jamstava. Ideja je bila da država jamči za 50 posto kredita, a 50 posto rizika snosila bi poslovna banka. Drugo su otvoreno pitanje kriteriji prema kojima bi se dijelili krediti, što bi trebalo dogovoriti da Vlada može odlučiti o okvirima.
U Vladi ističu kako model još nije do kraja razrađen, te da će se na njemu raditi i danas. Premijerka pritom poručuje da uživa punu potporu koalicijskih partnera.
Drugi projekt su fondovi za gospodarsku suradnju, u koje bi ušao privatni kapital i državni novac, a financirali bi tvrtke u teškoćama. Očekuje se da će ti fondovi skupiti 40 do 50 milijuna eura. Uvjeti za kreditiranje bit će da fond ulazi u vlasničku strukturu poduzeća i da postavlja svoj menadžment, jer je cilj spasiti poduzeće, ali ne i direktore.