U Vladi se ozbiljno razmatra o odustajanju od projekta monetizacije autocesta, kazao je za Jutarnji list visoki vladin izvor.
U Vladi međutim naglašavaju kako će s odlukom pričekati do druge polovice sljedećeg mjeseca kada se očekuju ponude potencijalnih koncesionara. Kako nam je rečeno za odustajanje od konecsioniranja autocesta više je razloga. U Vladi su svjesni kako je građanima loše pojašnjen proces monetizacije i benefiti koje bi država od toga dobila. Nadalje, svjesni su kako bi bilo političko samoubojstvo u izbornoj godini usprotiviti se volji građana. Naime, ukoliko organizatori referenduma skupe dovoljno potpisa za provedbu referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju, Vladi ne preostaje ništa drugo nego da poštuje njihovu volju. “Ne možemo ići protiv 500, 600 ili više tisuća potpisa”, kazao nam je izvor u Vladi.
Promjenu vladine politike u slučaju monetizacije autocesta najavila je jučer i njena potpredsjednica Vesna Pusić.
Zaokret HNS-a
- Ako je glas većine protiv, to treba respektirati, rekla je Pusić. Ona je prošlog tjedna dana kazala kako je monetizacija spas za državne financije i da od toga nem odstupanja. No, jučer je naglasila da je “glas javnosti važan i da je to odluka koju treba raspraviti i donijeti s koalicijskim partnerima”.
Prema neslužbenim informacijama, u HNS-u još nije donijet službeni stav oko monetizacije i referenduma ali, kako nam je rečeno, prevladava mišljenje “ukoliko se građani odluče protiv monetizacije Vlada to mora poštivati i to se nemože ignorirati”. Dakle, HNS će u slučaju uspjeha referenduma biti protiv davanja autocesta u koncesiju. Pojedini naši sugovornici tvrde kako bi odustajanje od monetizacije samo zbog uspješnosti referenduma bio još jedan dokaz kako u Hrvatskoj ne može uspjeti tržišna politika. Nakon odustajanja od poreza na nekretnine i outsourcinga, ovo bi bio dodatni udarac vjerodostojnosti Vladine politike, ali i dokaz da građani ove zemlje ne pristaju na promjene.
Zaduženje 15 mlrd. kn
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić jučer nam je kazao kako je potrebno pričekati ponude potencijalnih koncesionara kako bi se donjela konačna odluka. Tvrdnje organizatora inicijative za prikupljanje potpisa kako je monetizacija potpuno nepotrebna i da se novim zaduživanjem od 15 milijardi kuna mogu riješiti svi problemi Hrvatskih autocesta smatra populizmom.
- Vlada Hrvatskim autocestama više ne može davati državne garancije za nova zaduživanja. To je odluka Europske komisije, a bez državne garancije HAC se ne može zadužiti, naglašava Hajdaš Dončić.
Komisija je nakon teških pregovora Vladi dopustila izdavanje garancija za zaduženje od 800 milijuna eura kako bi se vratile ovogodišnje kreditetne obveze. Ministar napominje kako su zablude da se za reprogram dugova mogu dobiti povoljni krediti.
Nepovoljni krediti
- Za reprogram kredit neće odobriti ni IBRD ni EBRD, morate ići kod komercijalnih banaka, a kod njih su kamate oko 5,5 posto. A to nikako nije povoljno. Tvrdnje organizatora kako će koncesionar u 40 godina zaraditi 80 milijardi kuna je čista floskula, kaže Dončić te dodaje kako je nemoguće procjeniti zaradu na tako dugi rok.
Ukoliko Vlada odustane od monetizacije koji je plan B? Ministar Hajdaš Dončić tvrdi kako u tom slučaju predstoje pregovori s Europskom komisijom da dozvoli daljnje zaduživanje HAC-a uz državne garancije i ponovno vraćanje 60 lipa trošarine HAC-u. Naime, Vlada je još ranije 20 lipa od trošarina preusmjerila Hrvatskim cestama, a 20 lipa HŽ Infrastrukturi.
Trošarine na gorivo
Ministar napominje da u tom slučaju neće biti novaca za izgradnju i obnovi željeznica, niti za gradnju državnih cesta.
- HAC od cestarina ima godišnji prihod od 1,9 milijardi kuna. Kada se odbiju troškovi ostaju mu milijarda kuna koja mu nije dovoljna za otplatu kredita i zato moramo ponovno vratiti 60 lipa HAC-u. HŽ Infrastruktura se u sljedeće dvije godine može zadužiti samo 2 milijarde kuna. Bez trošarina od benzina nema obnove i gradnje novih pruga, napominje ministar.
- HAC je danas zadužen 4,1 milijardu eura glavnice plus 500 milijuna eura kamata. Dakle oko 33 milijarde kuna. U slučaju reprograma kredita tvrdim da će se dug do 2039. popesti na 60 milijardi kuna. Kada tome dodamo i troškove rada HAC-a to se penje na oko 100 milijardi kuna. To građanima mora biti jasno i sa time se moraju suočiti, poručuje ministar Dončić.
PRIJEDLOG PODUZETNIKA NENADA BAKIĆA: 'Zašto 800.000 građana ne nudi 4400 eura za autoceste?'
Dok organizatori skupljanja potpisa zagovaraju novo zaduživanje, poznati hrvatski poduzetnik Nenad Bakić na svom blogu predlaže vrlo jednostavno rješenje - IPO. Kako protivnici monetizacije tvrde da Vlada prodaje “naše” autoceste on predlaže da je “najbolje da država ponudi svojim građanima ceste u vlasništvo za puno manje nego one, prema protivnicima ‘monetizacije’, vrijede, a malo više nego je planirala dobiti za njih. Recimo za 3,5 mlrd. eura.” U pomalo ironičnom stilu Bakić zapravo postavlja pitanje da li je 800.000 ljudi, koji će prema najavama sindikata potpisati zahtjev za referendum, spremno izdvojiti po 4.400 eura kako bi “prigrabili ovu (po njihovu mišljenju) evidentno odličnu poslovno-štedno-investicijsku priliku”. Sindikati naime pozivaju Vladu da izda narodne obeveznice koji bi građani kupili i na taj način spasili autoceste. No, pravo je pitanje koliko su građani spremni uložiti svog novca?
Ulagačima poručujemo: niste poželjni
Predstavnici konzorcija koji su preuzeli natječajnu dokumentaciju kako bi predali ponudu za monetizaciju autocesta nisu presretni zbog referenduma o davanju autocesta u koncesiju. Kako doznajemo, svaki dan pristižu pitanja što znači ovo prikupljanje potpisa i kako će utjecati na proces monetizacije. Prema nekim izvorima, pitanje je hoće li konzorciji i predati ponude s obzirom na atmosferu koja se stvorila. A s takvom atmosferom i najavom referenduma o svakoj važnijoj odluci Vlade, prema riječima naših sugovornika, investitorima se šalje se poruka da nisu poželjni. “Investitori iz svega toga zaključuju kako mi nismo prava zemlja ni za investicije ni za tržišno gospodarstvo. Zašto bi oni uložili novac tamo gdje se osjećaju nepoželjni, a Vlada mijenja svoje odluke i poništava natječaje zbog straha od izbora”, tvrdi nam naš sugovornik.
Komentar Mladena Plešea: Tko će se suočiti s bankrotom?
Posljednjih mjeseci Vladi je više puta onemogućeno da spriječi rasipanje državnog i javnog novca. HNS je praktički stavio veto na uvođenje poreza na imovinu i nekretnine premda je to u Europi jedan od najznačajnijih izvora prihoda države. Potom su sindikati i oporbene stranke srušili napore Vlade da outsourcingom racionalizira poslovanje bolničkog sustava, a predsjednica HNS-a Vesna Pusić upravo je najavila da valja respektirati stajalište javnosti koje se protivi monetizaciji autocesta.
Budući da se i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko usprotivio davanja autocesta u koncesiju, premda su dvije autoceste već dulje pod kontrolom stranih koncesionara, jasno je da će neslavno propasti još jedan pokušaj da se inozemni krediti ne vraćaju novim, još skupljim zaduživanjem.
Bez radikalnih strukturnih reformi, pa i odricanja, Hrvatska će se uskoro naći pred ponorom bankrota, no s tim se nitko, od javnosti i sindikata do vladajućih i oporbenih stranaka, ne želi suočiti. Dok se populistički dodvoravaju javnosti, političari i sindikalisti ne žele odgovoriti na pitanje kako prestati godišnje trošiti oko tri milijarde eura više nego što se zaradi te tko će i kako, ako ne bude ozbiljnih reformi i ušteda, vraćati sve veće kredite i kamate.