POZITIVNO MIŠLJENJE

Vlada pokazala prst gore Zlati Hrvoj Šipek, afere koje potresaju DORH nisu ni spomenuli

Ivan Malenica smatra da je DORH i u 2020. u otežanim uvjetima zbog potresa i pandemije zadržao zadovoljavajuću razinu ažurnosti u radu

Zlata Hrvoj Šipek

 Damjan Tadic/CROPIX

Dok dvije oporbene stranke SDP i Most najavljuju da će u Saboru zatražiti opoziv glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, Vlada je na sjednici održanoj kasno popodne u srijedu glatko dala pozitivno mišljenje o njezinu godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava u 2020. i proslijedila ga na glasanje Saboru.

Osvrćući se na godišnje izvješće, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ni riječju se nije referirao na afere koje su proteklih dana potresle DORH poput uhićenja bivše zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Mirele Alerić Puklin, zbog koje je povučena optužnica u aferi Agrokor, ili propusta USKOK-a da pokrene istragu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac ili da o sumnjama u njezinu slučaju izvijesti Ured europskog javnog tužitelja.

Malenica je konstatirao da je DORH i u 2020. u otežanim uvjetima zbog potresa i pandemije zadržao zadovoljavajuću razinu ažurnosti u radu.

Kad je posrijedi rad DORH-a na kaznenim predmetima, u izvješću se navodi da je u 2020. rastao broj kaznenih prijava. DORH je prošle godine primio 39.926 kaznenih prijava, što je 4014 ili 11,2% više nego u 2019.

U 2020. DORH je proveo 3858 kaznenih istraga, a većina istraga, 76,5 % završena je u roku od 6 mjeseci, u 14,6 posto predmeta istraga je trajala do godine dana, u 4,4 % predmeta do 18 mjeseci, dok je u 4,5 % predmeta istraga trajala duže od 18 mjeseci. U 81,5 posto slučajeva istraga je urodila podizanjem optužnica.

U 2020. DORH je podigao optužnice protiv 18.164 fizičke i pravne osobe što je 1257 (9,97%) optuženih više nego u 2019.

U prošloj su godini sudska optužna vijeća odlučivala o 14.754 optužnice i veliku većinu, 14.383 (97,48%) potvrdila, 314 (2,12%) optužnica je vraćeno DORH-u na doradu, dok je u slučaju 59 osoba ili 0,38% ukupno optuženih osoba postupak obustavljen.

Na temelju podignutih optužnica, sudovi su u 2020. donijeli 17.235 presuda, od čega je 15.306 (88,81%) bilo osuđujuće, 1098 (6,37%) oslobađajuće, u slučaju 399 (2,32%) osoba sudovi su donijeli odbijajuće presude. Na temelju tih podataka Vlada zaključuje da je u 2020. zadržana visoka razina uspješnosti optužnica koje je DORH podigao.

Među osuđenima najviše je onih kojima su izrečene uvjetne kazne, čak 10.802 osoba ili 70,57 posto svih osuđenih, 4125 (26,95%) osuđeno je na kazne zatvora što je 26,95% svih osuđenih, dok su se 373 osobe ili 2,44% osuđenih izvukli s novčanim kaznama.

Među 4125 osuđenih na zatvorske kazne, 16,51% je onih kojima je zatvorska kazna zamijenjena radom za opće dobro.

USKOK je lani primio više kaznih prijava nego u ranijim godinama, ali je broj optužnica koje je podigao pao.

Uskočki tužitelji 2020. primili su 1719 kaznenih prijava što predstavlja rast od 25,93 % u odnosu na prijave u 2019. Većina njih, čak 63,11 %, odnosila se na zloupotrebu položaja i ovlasti.

Od ukupnog broja odluka koje je USOK nakon provođenja izvida lani donio, 1380 ili 80,27% odnosile su se na odbačaj kaznene prijave, 2 prijave su dane u rad državnom odvjetništvu (procijenjeno je da nisu uskočki predmeti), a u slučaju 334 kaznene prijave USKOK je nakon izvida donio rješenje o pokretanju istrage, što je smanjenje od 15,44 % u odnosu na godinu ranije.

USKOK je lani za organizirani kriminal i korupciju optužio 326 osoba, 12,36% manje nego u 2019., što je posljedica pada broja provedenih istraga.

Optužna vijeća na sudovima u prošloj su godini odlučivala o 140 uskočkih optužnica, što je čak 64,4 posto manje nego 2019. Taj pad je povezan sa znatno rjeđim održavanjem sjednica sudskih vijeća. Od 140 uskočkih optužnica o kojima su optužna vijeća sudova lani odlučivala, potvrđeno je 95 %, na doradu su vraćene samo tri optužnice, a niti jedna uskočka optužnica nije povučena.

U 2020. sudovi su povodom uskočkih optužnica donijeli 343 presude, od kojih je ogromna većina, 226 ili 93 % osuđujućih, 16 ili 7 % oslobađajućih.

Vlada smatra da DORH treba pojačati napore na nekoliko područja. Jedno od njih je bolje i redovno komuniciranje s javnošću, pogotovo u složenim predmetima od velikog javnog interesa. Mora poraditi i na skraćenju trajanja istraga jer neke od njih i dalje traju dulje od 18 mjeseci. Zbog porasta govora mržnje i poticanja na nasilje, posebno putem društvenih mreža, Vlada sugerira DORH-u da posveti veću pažnju procesuiranju govora mržnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2021 21:06