Vlada je usvojila i na saborske klupe uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, koji se temelji na očekivanoj stopi rasta gospodarstva od 0,7 posto, što je znatno manje od dosadašnje prognoze rasta od 1,8 posto.
Na korekciju stope rasta gospodarstva prema dolje u Banskim su se dvorima odlučili zbog usporavanja gospdoarske aktivnosti u EU, ali i zbog manjih investicija u hrvatskom gospodarstvu nego što se ranije očekivalo, kao i zbog intenziviranja negativnih kretanja u nacionalnoj ekonomiji.
'REBALANS PRORAČUNA JE NUŽAN!' Grčić najavio nove rezove i za pad rejtinga okrivio HDZ
Manji očekivani rast gospodarstva znači i manje prihode u državnoj blagajni: oni bi u 2013., prema novim očekivanjima Vlade, trebali biti 1,5 miljardi kuna manji nego što se ranije očekivalo. No, kada se njima pribroji dobit HNB-a od 380 milijuna kuna, koje će središnja banka uplatiti u proračun, kao i dobit Ine od 250 milijuna kuna, te prihodi od prodaje dionica Hande u Janafu od 627 milijuna kuna, ukupni proračunski prihodi u ovoj godini postavljaju se na 113,4 milijarde kuna, što je 254 milijuna kuna manje od prvotno planiranog iznosa.
Smanjuju se i ukupni proračunski rashodi, koji bi u ovoj godini trebali iznositi 123,6 milijardi kuna, ili 874 milijuna kuna manje od provotnog plana. Gledano po ministarstvima, najveći gubitnik bit će Ministarstvo gospodarstva, kojem se potrošnja u ovoj godini reže za 270 milijuna kuna.
Među većim gubitnicima su i Ministarstvo obrane, čiji će budžet biti manji za 153 milijuna kuna, zatim, Ministarstvo poljoprivrede, čija se potrošnja smanjuje za 130 milijuna, te Ministarstvo zdravlja, s proračunom koji će za 120 milijuna kuna biti manji od originalnog plana. Manje novca dobit će i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (107 milijuna kuna), zatim Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (104 milijuna) i Ministarstvo poduzetništva i obrta (35 milijuna).
EKSKLUZIVNO: LINIĆEV PLAN ZA SPAS 'Smanjit ćemo uvoz: Hrvatska postaje izvoznik struje i plina!'
S druge strane, najveći dobitnik nove proračunske konstrukcije bit će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kojem je Vlada, zbog potrebe poticanja razvoja znanosti, odlučila dodijeliti 40 milijuna kuna više. Radi se, ocijenio je premijer Zoran Milanović , o političkoj odluci, koja ne ide u povećanje dnevne potrošnje već u razvoj zemlje.
Tako posložena proračunska konstrukcija za 2013. rezultirat će manjkom središnjeg državnog proračuna u visini od 10,2 milijarde kuna, ili tri posto BDP-a. Kada se tome pribroje izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava, deficit opće države iznosi 11,5 milijardikuna, ili 3,4 posto BDP-a.
Upravo u segmentu izvanproračunskih fondova i leže najznačajniji rezovi. Naime, Vlada rebalansom proračuna neće dirati u plaće i mirovine, već će smanjiti svoje investicijske aktivnosti, posebno u cestogradnji, a sukadno tome i manjak za 1,1 milijardu kuna.
„Ovime se dinamika kapitalnih projekata svodi u realnije okvire. Građevinske tvrtke još nisu završile svoju konsolidaciju, pa se inteziviranje investicija očekuje u drugoj polovici godine“, kazao je zamjenik ministar financija Boris Lalovac.
Lalovac je naglasio i kako Vlada ostaje vjerna politici fiskalne konsolidacije, kako se i očekuje od buduće nove članice EU. Zbog smanjenja izdataka za investicije, u ovoj se godini smanjuje i potreban iznos zaduženja, i to na 26,2 milijarde kuna.
Rebalansom će oko 5 milijuna kuna više dobiti i Vlada, i to zbog proslave ulaska Hrvatske u EU.