Vlada je u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.
Neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.
Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica. Ministar Banožić kaže da je takvih kampova 76, u kojima je država vlasnik 90 posto od ukupno 14,1 milijuna četvornih metara zemljišta. Kako je dodao, dodatan problem je što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine.
Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.
Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.
Prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave dijelio bi se tako da 40 posto prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za turizam.
Prema sadašnjem zakonu, svi prihodi od prodaje ili naknada za koncesiju, neovisno o titularu vlasništva, dijele se u omjeru 60 posto Fondu za razvoj turizma, 20 posto jedinici lokalne samouprave i 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako
zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.
Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. Kampovi na otocima ostvarili bi 10 posto popusta, oni s 4 zvjezdice 5 posto, a kampovi s 5 zvjezdica dodatnih 10 posto popusta na zakupninu.
Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.
Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.
Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi.
Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.
Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.
Nakanu Vlade da s modela suvlasničke zajednice prijeđe na zakup, podržala je Hrvatska udruga turizma, ističući da zakup dozvoljava značajne investicije. Potpora je stigla i od Hrvatske udruge poslodavaca, uz ocjenu da se time otvaraju vrata investicijama.
Prekršajna kazna za nošenje "fantomke" na sportskim natjecanjima
Nošenje kapi "fantomki" radi prikrivanja identiteta na nekom sportskom natjecanju ubuduće će se prekršajno kažnjavati, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Kažnjavanje posjedovanja predmeta namijenjenih za prikrivanje identiteta izazvala je zanimanje javnosti, a bitno je istaknuti da se ne radi o kažnjavanju nošenja navijačkih rekvizita npr. šalova i kapa, već kažnjavanju samo nošenja specifičnih predmeta čija je namjera prikrivanje identiteta. Zbog kapa "fantomki“ policiji je bitno otežana kasnija identifikacija osoba koje su sudjelovale u protupravnim ponašanjima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Mjere usmjerene prema prekršiteljima, a ne navijačima
Cilj je zakona prevencija i sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na sportskim natjecanjima, što znači, istaknuo je ministar, da treba unaprijed stvoriti uvjete koji će maksimalno onemogućiti takvo ponašanje na štetu drugih gledatelja, športskih klubova, udruga, saveza, kao i međunarodnog ugleda Hrvatske.
"Praćenjem protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena je potreba za izmjenama pojedinih zakonskih odredbi koje su u praksi otežavale i onemogućavale postupanje policije u određenim situacijama, kako bi se osiguralo sigurno ozračje prije, za i nakon održavanja sportskih natjecanja u kojima građani žele uživati", rekao je.
Božinović je naglasio da su sve mjere predložene izmjenama "usmjerene isključivo prema prekršiteljima, nikako prema navijačkim skupinama".
Do sada se, pojasnio je, Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima fizičko nasilje i tučnjave tretiralo isključivo kao kazneno djelo, dok su se protupravna ponašanja slabijeg intenziteta sankcionirala kao prekršaji za koje su se izricale niske novčane kazne bez mogućnosti izricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju.
Stoga se izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, uz kazneno, predlaže i prekršajno sankcioniranje počinitelja fizičkog nasilja.
Kazne su pritom za počinitelje znatno veće, a omogućava se i da se počinitelju izrekne zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima, što se u praksi pokazalo učinkovitim, istaknuo je Božinović.
Odredbe kojima se žele smanjiti oštećenja imovine
Uništavanje i oštećivanje imovine za vrijeme dolaska, trajanja ili povratka sa sportskog natjecanja trenutno je propisano kao kazneno djelo, za što je potreban nastanak materijalne štete u iznosu od najmanje 60.000 kuna po počinitelju, pa se počinitelji često ne mogu procesuirati.
Izmjenama zakona predlaže se da se oštećenje imovine može tretirati i kao prekršaj, za što je dostatna šteta nastala u manjoj mjeri.
"Cilj je smanjiti oštećenje imovine na sportskim natjecanjima kojima, nažalost, svjedočimo", kaže ministar.
Uvodi se i prekršaj odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti i prisutnosti droga u organizmu na sportskim natjecanjima. Do sada su, naime, navijači pod utjecajem opojnih droga ili alkohola mogli odbiti takvo ispitivanje i ući na sportske objekte bez sankcija.
"Mjera je prvenstveno usmjerena na osobe koji su kategorizirane kao rizični recidivisti. Cilj je smanjenje nereda jer su alkoholiziranost i utjecaj droga uzroci za nasilne oblike protupravnih ponašanja - tučnjave, uporabu pirotehnike, uništavanje stvari i imovine, raznih oblika rasističkih ponašanja i sl.", ističe Božinović.
Predlaže se i propisivanje odredbe kojom se želi naglasiti važnost žurnog postupanja sudova u predmetima te se propisuje da su sudovi odluku o zabrani prisustvovanja određenom ili svim športskim natjecanjima dužni donijeti odmah, a najkasnije u roku osam dana.
"Zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju izrečene od nadležnih sudova pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda, što je potvrđeno i u europskoj praksi kroz provedbu strategije isključenja izgrednika sa športskih natjecanja", naglašava ministar.
Očekuje se da će predloženo isključivanje dovesti do manje potrebe za angažmanom policije pri mjerama osiguranja, tj. do smanjenja utroška proračunskih sredstava, zaključio je Božinović.
U Sabor upućen i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, kojim regulira rad Centra kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima.
Osnivanje Centra je propisano Obiteljskim zakonom, a sada se predlaže reguliranje njegova rada posebnim zakonom.
"Zakonskim prijedlogom detaljnije se uređuje ustrojstvo Centra, radni uvjeti za članove upravnog vijeća i ravnatelja Centra, uvodi se stručno vijeće, a određuje se i uvođenje novih profesija - socijalnog radnika i psihologa, koji bi bili pomoć posebnim skrbnicima - pravnicima s položenim pravnim ispitom - u izražavanju mišljenja djeteta i upoznavanju djeteta i odraslih osoba s odlukama koje se na njih odnose", rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.
Predloženim zakonom detaljnije se propisuju i uvjeti za zapošljavanje stručnih radnika te se za njih uvodi obvezna supervizija.