Sindikati javnih i državnih službi do utorka u podne trebaju odgovoriti na Vladinu ponudu rasta osnovice za pet posto odmah, dodatnom rastu plaća od 1. ožujka za prosječnih 12 posto kroz nove uredbe o koeficijentima te ponudi regresa i božićnice u iznosima od 300 eura, odnosno uskrsnice sto eura. Ukupna Vladina ponuda zaposlenicima javnih i državnih službi koje predstavlja 11 sindikata iznosi oko 1,2 milijarde eura.
– Očekujemo do utorka u 12 sati da se sindikati izjasne o ponudi kako bismo na sjednici Vlade u srijedu mogli ovlastiti ministra za potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora, ne bi li se sva prava, a prvenstveno uvećana osnovica, mogla primijeniti za listopad s isplatom u studenome, izjavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Dok će većina sindikata odluku o ponudi donijeti na svojim tijelima, tri sindikata u obrazovanju, kao i Sindikat zaposlenika u socijalnoj skrbi, odluku će prepustiti članstvu organizacijom referenduma u ponedjeljak i utorak. Reakcije sindikalnih predstavnika na Vladinu ponudu u predizbornoj godini su pozitivne, pri čemu sindikalisti iz obrazovanja priznaju kako je riječ o dosad najvećem rastu plaća prosvjetnih djelatnika. Ipak, neće svi dobiti jednake povišice, s obzirom na to da se, kako je najavljeno, novim uredbama o koeficijentima planira među ostalim ispraviti nepravda prema određenim kategorijama zaposlenika.
Kako doznajemo, sustav obrazovanja trebao bi biti jedan od najvećih dobitnika kada je riječ o novim koeficijentima. Plaće učitelja trebale bi rasti do 12 posto kroz koeficijente, odnosno ukupno s novom osnovicom 17 posto. Međutim, pojedine kategorije za koje se smatra da godinama zakinute za više koeficijente sada bi trebale osjetiti najviši rast plaća. Riječ je u prvom redu o učiteljicama razredne nastave s višom stručnom spremom, čiji bi se koeficijenti izjednačili s onima učiteljica razredne nastave s visokom stručnom spremom.
Nadalje, tajnici i računovođe s visokom stručnom spremom trebali bi se plaćom približiti plaćama učitelja, odnosno razlika bi se trebala smanjiti za dva do tri posto. U sindikalnim krugovima kao dobitnici se spominju i školske spremačice, ali i asistenti na visokim učilištima. Nepoznanica su koeficijenti za ravnatelje škola, a budući da se prema prvim informacijama Vlada odlučila za smanjenje broj postojećih koeficijenata sa 16 na 12, moguće je očekivati određena smanjenja.
Najmanji rast koeficijenata mogu očekivati doktori znanosti, rektori i prorektori sveučilišta, kažu sindikalisti.
Tijekom tri kruga pregovora sindikati su od Vlade tražili ‘osigurač‘ za slučaj nedonošenja uredbi do 1. ožujka, a Vlada se obvezala da će u tom slučaju otvoriti nove pregovore o osnovici plaća.
– Realno, naše najbolje jamstvo su izbori, kažu u sindikatima, misleći na donošenje uredbi u izbornoj godini.
Bolje od zaposlenika javnih službi trebali bi proći oni u državnoj, budući da im je Vlada namijenila veći dio financija u odnosu na broj zaposlenih nego za javni sektor.