MORAJU BORAVITI U ZEMLJI OSAM GODINA

Vlada: Stranci teže do naše putovnice. Morat će dobro poznavati hrvatski jezik i povijest, kao i društveno uređenje Hrvatske

Zagreb, 290911.Markov trg.Banski dvori.Redovita sjednica vlade.Na slici: Jadranka Kosor.Foto: Goran Mehkek / Cropix *** Local Caption ***
 Goran Mehkek / Cropix

ZAGREB - Usvoji li Sabor najnoviji Vladin prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, stranci će od sljedeće godine znatno teže dolaziti do hrvatske putovnice.

Naime, stranci će za stjecanje hrvatskoga državljanstva ubuduće morati imati prijavljen stalan boravak u Hrvatskoj najmanje osam godina, što je tri godine više nego do sada. K tome, morat će dobro poznavati hrvatski jezik i povijest, kao i društveno uređenje Hrvatske. To je, doduše, i dosad bio uvjet, no nigdje nije bio propisan način provjeravanja tog znanja. No, u odnosu na dosadašnji zakon, briše se odredba o obvezi prihvaćanja hrvatske kulture: dovoljno će biti da je stranac samo poznaje.

„Izmjenama Zakona o državljanstvu usklađujemo se s propisima i konvencijama koje vrijede u drugim europskim zemljama“, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko na današnjoj sjednici Vlade.

Prema Vladinim podacima, od zemalja u okruženju, Njemačka, Makedonija i Mađarska također traže osam godina neprekidnog boravka na svom teritoriju kako bi strancima dodijelile svoje državljanstvo. U Austriji, Crnoj Gori i Italiji uvjet za stjecanje državljanstva je trajan boravak na njihovu teritoriju od čak deset godina.

Iako se novim Zakonom ništa suštinski ne bi trebalo promijeniti za Hrvate u Bosni i Hercegovini (BiH) i drugim državama, te njihovo pravo stjecanja hrvatskoga državljanstva, u Vladinim se materijalima upozorava da je dosad bilo dosta zloupotreba načina dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu.

U primjeni dosadašnjeg zakona, naime, Vlada je uočila brojne slučajeve zloupotreba, poput krivotvorenja isprava, lažnog predstavljanja i nacionalnog izjašnjavanja, pa su mnogi, nakon što bi stekli hrvatsko državljanstvo, iskazivale drukčiju nacionalnu pripadnost. Stoga u Vladi žele da se jasno definira dokazivanje pripadnosti hrvatskom narodu. Više reda uvodi se i u stjecanje državljanstva za hrvatsko iseljeništvo, pa će pravo na hrvatsku putovnicu imati potomci iseljenika do trećeg stupnja srodstva.

Novi zakon donosi izmjene i onima koji su rođeni u Hrvatskoj, ali su ranije zatražili otpust iz hrvatskog državljanstva i uzeli neko drugo državljanstvo. Oni će se, ako budu htjeli vratiti hrvatsko državljanstvo, morati odreći državljanstva druge zemlje.

S druge strane, novim se zakonom olakšava stjecanje državljanstva onima koji su 8. listopada 1991. Imali prebivalište u Hrvatskoj, a do danas nisu stekli hrvatsko državljanstvo.

Vlada je odlučila osnovati posebno Povjerenstvo za suradnju s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK), čiji bi se prvi sastanak trebao održati već sljedećeg tjedna. U opisu poslova tog tijela bit će suradnja sa Svetom stolicom i nadzor nad provedbom ugovora s njom, pa je realno očekivati da će se novo tijelo baviti i slučajem Dajla. Osim premijerke Jadranke Kosor, s Vladine bi strane u novo povjerenstvo trebali ući i ministri Petar Čobanković, Đuro Popijač, Branko Bačić i Dražen Bošnjaković.

Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje je Vlada danas uputila na saborske klupe, predlaže se uovđenje dva nova spomendana. Radi se o Danu Narodne zaštite, koji bi se obilježavao 15. ožujka, i Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koji bi se obilježavao 30. travnja.

'Uporno i ustrajno radimo na slučaju Đakovština'

"Vlada uporno i ustrajno radi na rješenju problema Đakovštine. Mislim da smo vrlo blizu i da ćemo tijekom sutrašnjeg dana, ili najkasnije do ponedjeljka, imati rješenje na stolu“, poručila je premijerka Jadranka Kosor.

O detaljima rješenja za Đakovštinu nije govorila, već je samo kazala kako vjeruje da će ono biti na obostrano zadovoljstvo. (A. M.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 17:06