Građanima koji su dužni na sve strane, a ne mogu više otplaćivati svoje dugove, rješenje bi uskoro moglo iznjedriti uvođenje osobnog bankrota. Ako državi, bankama, telekomima ili komunalnom poduzeću niste platili pet ili 10 rata duga, rješenje će vam pronaći - osobni financijski skrbnik. Suština je to novog Zakona o osobnom stečaju za potrošače, na kojem rade u Vladinim krugovima. U osnovi, potvrdilo nam je nekoliko sugovornika, radi se o primjeni preporuka koje je Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dala hrvatskim vlastima za nedavna posjeta Zagrebu.
Osobni bankrot u Hrvatskoj, kažu naši sugovornici iz Ministarstva pravosuđa, izgledat će otprilike ovako. Ako je dužnik nekome dužan određeni iznos novca, njegova će imovina “na bubanj” i iz nje će se otplatiti dugovi. No, ipak će se voditi računa o njegovu dostojanstvu.
- Mnogo toga ovisit će o tome tko je dužnik, što je s njegovom imovinom i ima li je uopće, radi li i ima li mogućnost povećanja imovine u doglednom razdoblju.
Izuzeci od pravila
Na temelju svih tih kriterija utvrdit će se kakve su njegove mogućnosti, a za to će biti nadležan osobni stečajni povjerenik, kojeg će imenovati općinski sud - objašnjava Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa.
Drugim riječima, ako je dužnik, primjerice, starija osoba, koja prima socijalnu pomoć i nema značajniju imovinu, njoj će se velik dio dugova jednostavno oprostiti. No, ako je riječ o nekome tko posjeduje nekretninu vrijednu 300.000 eura, ta će se nekretnina prodati i tim će se novcem podmiriti velik dio dugovanja. No, i tu će se voditi računa o dostojanstvu, pa će se i tom dužniku osigurati jeftiniji krov nad glavom.
- Naravno da će se dio dugova u osobnom stečaju otpisati, ali pod određenim uvjetima i pod nadzorom stečajnog skrbnika - kaže jedan naš izvor iz Ministarstva pravosuđa, no ističe kako se dosad nije govorilo ni o kakvim pragovima ispod kojih bi se vršio masovniji otpis dugovanja. Ova druga opcija, čini se, bliža je Ministarstvu financija, čiji čelni ljudi zagovaraju otpis dugova manjih od 100.000 kuna. Naravno, ni to se ne bi vršilo bez kriterija, a pogotovo ne u slučajevima u kojima dužnik nije platio samo dvije ili tri rate nekog dugovanja, već samo u situacijama kada se osobne financije neplatiše doista nalaze u stanju infarkta.
- Inicijativa je da se za one građane koji su dužni do jedne njihove godišnje plaće, 50 do maksimalno 100 tisuća kuna, to riješi jednim učinkovitim instrumentom, bez osobnog bankrota, gdje morate imati povjerenika koji rasprodaje imovinu, ili barem nekim blažim, “light” oblikom osobnog stečaja - kaže Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, ističući kako iznosi vlastito mišljenje.
Stupanje na snagu
Time bi, na određeni način, predstečajne nagodbe zaživjele i u segmentu osobnih financija. No, u Ministarstvu pravosuđa kažu nam da ni o kakvom postavljanju limita oprosta od 100.000 kuna nije bilo govora. Na taj način, ističe naš sugovornik, poslala bi se loša poruka da će neurednim platišama biti oproštena njihova dugovanja, a teško bi bilo izbjeći i zloporabe, pa će to pitanje očito još trebati uskladiti.
Kako sada stvari stoje, Zakon o osobnom stečaju potrošača stupio bi na snagu potkraj godine ili tek početkom 2015. Velik broj ljudi sada želi takav zakon, ali to će se promijeniti nakon što doznaju da osobni bankrot znači i postavljanje skrbnika koji će nadzirati potrošnju i raspolagati novcem onoga tko ode u osobni stečaj - zaključuje naš sugovornik iz Ministarstva pravosuđa.