Najavljeni embargo Europske unije na uvoz ruske nafte u domaćim je okvirima vratio u opticaj potrebu povećanja domaće proizvodnje nafte koja se trenutno crpi s 38 polja i zadovoljava oko 15 posto godišnje prerade u riječkoj rafineriji koja nam je jedina ostala.
- Godišnja proizvodnja nafte na našim poljima nije gotovo ništa u odnosu na ono što mi možemo - kaže nam akademik Mirko Zelić na temelju, ističe, svojih 47 godina rada u Ini i Ina Naftaplinu na istraživanju i eksploataciji nafte i plina.
- Iz razdoblja dok sam bio na čelu Ina Naftaplina poznato mi je da su u poljima Posavine, Podravine, Moslavine, Dinarida i Jadrana utvrđene pridobive količine od 800 do 900 milijuna tona ekvivalenta nafte. Prošlo je dosta godina od razdoblja kada sam bio u Ini i Ina Naftaplinu, i nisam, što bi se reklo, unutra, ali postoje podaci, stručno prikupljeni i analizirani o istraživačkim poljima, koji su bili poznati meni, a poznati su sigurno i onima koji danas vode taj biznis u Ini - navodi Zelić, izražavajući čuđenje što je, kako kaže, "istraživanje ugljikovodika u nas smanjeno, zanemareno i zapostavljeno".
Trenutak u kojem se nalazimo, dodaje, presudan je da se Hrvatska vrati onome što je, kaže, osnovno za njezinu energetiku kada su u pitanju nafta i plin, a to je istraživanje i iskorištavanje vlastitih nalazišta ugljikovodika.
Opcija otkupa
- Zalažem se za to da osnujemo novu naftnu kompaniju ako ne ide drugačije i da se istraživanju ugljikovodika ozbiljno i odgovorno prione. Opcija otkupa udjela MOL-a u Ini koju je iznio aktualni premijer nikada nije opozvana, možda je i to način - zaključuje Zelić.
U Ministarstvu gospodarstva kažu da s jedinim proizvođačem nafte u Hrvatskoj Inom trenutno analiziraju mogućnosti povećanja domaće proizvodnje, sukladno, ističu, naputcima Stručnog povjerenstva za praćenje redovite opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
- Pozitivan ishod ovih analiza svakako bi povoljno utjecao na daljnje osnaženje energetske neovisnosti Republike Hrvatske - poručili su nam iz Ministarstva gospodarstva.
Prema godišnjoj publikaciji Energija u Hrvatskoj Energetskog instituta "Hrvoje Požar", domaće rezerve nafte i kondenzata kreću se oko 11 milijuna kubika, dok je godišnja proizvodnja nafte s naših polja oko 600 tisuća tona. Godišnja potrošnja sirove nafte u Hrvatskoj je, prema istom izvoru, dva milijuna tona, ali je uvoz gotovo isto toliki jer se dio neprerađene nafte dobivene s naših polja izvozi. A nafta se s svjetskog tržišta i uvozi radi daljnjeg izvoza koji je u 2020. iznosio 500 tisuća tona. Prerađene količine u rafinerijama iznosile su u 2020. dva milijuna i 600 tisuća tona. I derivati se izvoze u značajnoj mjeri.
Naizmjenični transport
U svakom slučaju, aktualna energetska situacija u Europi u domaćim okvirima, osim potrebe povećanja proizvodnje, nameće još čitav niz pitanja, među kojima su i ona može li si Hrvatska uopće priuštiti izvoz nafte i je li trenutak da Jadranski naftovod uspostavi dvosmjerni ili naizmjenični transport nafte s naših polja u Omišalj i riječku rafineriju? Naime, nafta izvađena s nalazišta u sjevernoj Hrvatskoj sada se željeznicom iz Siska prevozi u Rijeku jer naftovod Omišalj-Sisak funkcionira samo u jednom pravcu, što može otežati preradu nafte unutar države.
- Jadranski naftovod d.d., kao društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi, sve potencijalno cjenovno osjetljive informacije komunicira s javnošću isključivo službenim kanalima predviđenima burzovnim pravilima stoga nismo u mogućnosti davati odgovore na medijske upite ove vrste - poručeno nam je iz JANAF-a na upit razmatraju li investiciju u naizmjenični transport nafte na relaciji Omišalj-Sisak.
Na pitanje može li Vlada zabraniti izvoz nafte izvađene na našim istraživačkim poljima, iz Ministarstva gospodarstva kažu da postojeća zakonska regulativa ne ograničava transport domaće nafte na preradu u druge zemlje, u uvjetima, ističu, normalnih tržišnih okolnosti.
- Trenutno je opskrba uredna i do poremećaja nije došlo ni u Hrvatskoj, ni u zemljama preko kojih se doprema nafta i naftni derivati za potrebe našeg tržišta - napominju u Ministarstvu.
U državnoj Agenciji za ugljikovodike (AZU) također ističu da trenutno nema poremećaja u opskrbi naftom i naftnim derivatima te da su obvezne rezerve države tim energentima popunjene za tri mjeseca podmirivanja potreba tržišta bez uvoza sukladno, ističu, zakonskoj obvezi. Kada je u pitanju povećanje domaće proizvodnje nafte, iz AZU-a kažu da se istraživanja mogućih novih nalazišta nafte i plina provode i imaju "svoju dinamiku". Prema istome izvoru, trenutno istraživanja provode Ina i kanadski Vermilion.
