Pitanje pauze tijekom radnog vremena, koja se u Hrvatskoj plaća i sastavni je dio 8-satnog radnog dana, tema je koju će Vlada u sljedećim mjesecima, kako se čini, ponovno otvoriti u pregovorima sa sindikatima.
Nakon što je procurila informacija da će, kao argument u predstojećim pregovorima sa sindikatima, Vlada izvući i onaj o ukidanju plaćene polusatne pauze te uvođenju punih osam sata rada uz neplaćenu pauzu od jednog sata, jučer su iz Vlade stizale razne poruke: premijer Tihomir Orešković poručio je da “prvi put čuje za devetsatno radno vrijeme”, prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko upozorio je da Europa smanjuje radno vrijeme te da se nada da će Petrov voditi pregovore u pravom smjeru, a ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović istaknula je da je iznenađena ovom temom, no nije demantirala da će se i o njoj raspravljati.
- To je tema kojom ste me apsolutno iznenadili. Voljela bih vidjeti i brojke koje treba pažljivo analizirati - rekla je ministrica.
‘Prerana informacija’
Prema neslužbenim informacijama, najava mogućeg ukidanja plaćene pauze prerano je procurila u medije, no nije netočna. Krugovi bliski Vladi željeli su je pažljivije plasirati i razraditi. No, kažu naši sugovornici, ona je neizbježna: Hrvatska je rijetka europska zemlja u kojoj se stanka za ručak plaća kao dio radnog vremena. Većina država svojim radnim zakonodavstvom propisuje pravo na stanku nakon šest sati rada, ali ne propisuje da se ona mora i platiti. Radna zakonodavstva većine država EU propisuju radni tjedan od 40 sati i pravo na stanku, no dobar dio zemalja ima mogućnost kolektivnim ugovorima skratiti radni tjedan (u Švedskoj dio poslodavaca propisuje šestosatno radno vrijeme), kao i plaćanje stanke (u Danskoj to čini dobar dio poslodavaca). Iskustva pokazuju da kraće radno vrijeme dovodi do povećanja produktivnosti radnika, većeg zapošljavanja te olakšava usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
Rasprava o ukidanju plaćene pauze podrazumijeva da će i ova Vlada razmatrati promjene Zakona o radu. A to se pitanje do sada potezalo baš kod svake izmjene radnog zakonodavstva.
- Bio bi to korak prema ispunjenju dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca da se plaćena stanka izbaci iz radnog vremena, čime Vlada pokazuje da joj nije stalo do radnika, nego kapitala i poslodavaca - kaže bivši ministar rada Mirando Mrsić, koji je tijekom izmjene ZOR-a prije tri godine odbio ukinuti plaćenu pauzu uz objašnjenje kako se “pri izmjenama moramo voditi i našim naslijeđem, onime što je kod nas uobičajeno i uvriježeno”.
Sindikalni čelnici ovu su najavu dočekali mirno. No, podsjetili su da je to pokušaj skretanja interesa s glavne teme - povećanja plaća u javnom i državnom sektoru za šest posto, što zaposlenicima jamči potpisani sporazum. To je trebala biti tema sastanka pregovarača koji je bio zakazan za jučer, no Vlada ga je naprasno otkazala u četvrtak popodne.
- Ranije smo se dogovorili da nećemo pregovarati preko medija. No, Vlada je otkazala sastanak i poslala poruku preko medija. Ako je to način koji je odabrala, poručujemo da mi u tome imamo više iskustva - kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije.
Traže hitno očitovanje
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, poslao je glavnom pregovaraču Boži Petrovu otvoreno pismo u kojem traži da se hitno očituje o mogućem ukidanju plaćene pauze.
“Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati radnike, ali i ostale građane da s ulice traže svoju zaštitu. Upozoravali smo ranije vlade, upozoravamo i ovu u kojoj ste Vi potpredsjednik: radnici u Hrvatskoj nisu sredstvo za podkusurivanje niti sredstvo plaćanja između nesposobnih političkih elita, poduzetnika i međunarodnih faktora”, napisao je.