StoryEditor
POLA MILIJARDE EURA ZA NAUTIČKI TURIZAM

Vladin plan za ACI: Želimo postati destinacija broj 1 na Mediteranu!

 Nenad Dugi/CROPIX

Na vez će moći primiti 200 plovila od 11 do 25 metara, gatovi i valobran bit dugi 688 metara, a osim pristaništa, nova marina Slano trebala bi imati poslovne prostore, zgradu recepcije, restoran s terasom i vanjskim bazenom.

Radovi na gradnji ove marine trebali bi početi u ljeto ove godine, a svečano otvorenje ove, 22. marine u sklopu ACI-ja, očekuje se u ljeto 2014. Prva faza ove investice teška je oko 40 milijuna kuna.

Velika očekivanja

Marina Slano trebala bi biti prva investicija u nautičkom turizmu u razdoblju od 2013. do 2020. godine , u periodu u kojem se prema strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj planira sagraditi još 15 tisuća novih vezova u desetak novih marina. Procjenjuje se da će se u sljedećih sedam godina u razvoj unapređenja luka nautičkog turizma, sektora od kojeg Vlada ima velika očekivanja, uložiti oko 552 milijuna eura. Čak 475 milijuna eura potencijal je investicija za gradnju vezova u novim, ali i postojećim marinama.

Podizanje kvalitete

Procjena je da bi se oko 77 milijuna eura moglo uložiti u podizanje kvalitete u postojećim lukama. Osim marine Slano, prema riječima Brune Bonifačića, novog predsjednika uprave ACI-ja, uskoro bi se trebalo krenuti u projekt gradnje privezišta u Rijeci dubrovačkoj gdje bi se moglo vezati 45 megajahti, a ta investicija teška je oko 15 milijuna eura.

- Već smo sada odlučili 40 milijuna kuna uložiti u podizanje kvalitete postojećih marina. Dosadašnje marine imaju veliki potencijal i trebale su se puno snažnije razvijati. Na žalost, stagnirale su - kaže.

Stagnacije su svjesni i u Ministarstvu turizma . I u strategiji je priznato kako yachting turizam u Hrvatskoj posljednih nekoliko godina stagnira, posebice u razvoju novih vezova.

Razlog? Prema Ministarstvu, nepovoljno investicijsko okruženje.

Unatoč takvom okruženju, u Ministarstvu turizma nadaju se da će Hrvatsku do 2020. godine pretvoriti u najpoželjniju yahting destinaciju na Sredozemlju. U sljedećih sedam godina od Hrvatske se želi stvorite meka za manje, ali i najluksuznije brodove.

Izmjena zakona

Prema Strategiji, nove bi se marine trebale graditi na prostoru nekadašnjih vojnih objekata, u industrijskim pogonima i zonama , ali i na državnom i privatnom zemljištu u sklopu greenfield projekata. Tako bi nove marine mogle uskoro osvanuti u Rijeci, Splitu, Prevlaci, Novigradu, Trogiru, Puli, Novom Vinodolskom, Orebiću, Vela Luci, Dragoneri, Stonu, Visu.

No da bi se sve to ostvarilo, potrebno je uskladiti Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Prije svega oko skraćivanja procedure utvrđivanja granica morskog dobra, kvalitetnijeg rješavanja problematike koncesija na pomorskom dobru, definiranju područja ograničene plovidbe zbog utjecaja na morski okoliš, ali i urediti sustav naplate, usluge i cijene sidrišta.

Te poteze Ministarstva pozdravlja i Bonifačić, koji ACI-ju planira vratiti staru slavu.

- ACI je svoj ritam izgubio onda kada je autsorsao kompletno svoje usluge - od ugostiteljstva do tehničkog servisa. Kada se već to napravilo, onda su se trebali definirati standardi prema kojima će se te usluge nuditi, a ACI je trebao stvoriti sustav kontrole za iste. To se nije učinilo i zbog toga danas imamo situaciju nestandardiziranih usluga, odnosno različitih kriterija za najmoprimce. Želimo da sve marine postanu, sa svim svojim posebnostima, unificirane i da gost zna što može dobiti u svakoj našoj marini - od kvalitetnog tehničkog servisa do kvalitetne usluge - kaže Bonifačić.

Kuhari i konobari

- Teško je razumjeti da marina Ičići, koja je bila elitna marina, u zadnjih nekoliko godina izgubi 100 brodova, da nema adekvatnih sanitarnih čvorova i ostalih sadržaja, i da se to godinama tolerira.

Neshvatljivo je da ugostiteljske usluge nisu na razini potrebe nautičara, ni kvalitetom ni sadržajem. Nećemo imati vlastite kuhare i konobare, ali ćemo angažirati stručnjake za definiranje novog standarda koji će bitno poboljšati i taj segment usluge.

‘Želim okupiti sve one koji znaju i imaju viziju’

Prvi čovjek ACI-ja zbog toga je i pokrenuo SWOT analizu svih marina koji bi trebao biti gotov do ljeta, a ovisno o snimljenoj situaciji, napravit će se restrukturiranje. Isto tako, ovisno o projektima, razmišlja se i konzultiranju stranih stručnjaka, posebice oko marina za megajahte.

- U Hrvatskoj imamo jako puno stručnjaka za nautički turizam, urbanizam i projektiranje i stoga je moja želja stvoriti jedan klaster onih koji imaju znanja i viziju razvoja za suradnju sa ACI-jem.

Isto tako, smatram da bi trebalo koristiti iskustva svjetskih developera u ovom području - objašnjava Bruno Bonifačić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. srpanj 2020 02:18