SVE NAŠE VRUJE (5): PALADINKA

Vlasnik preorao škrape, prirodna uvala izgleda kao slavonska njiva: ‘Bit će to paradise‘

Njemački investitori, ali ni izvođači radova, nisu kazneno prijavljeni jer je utvđeno da se na pomorskome dobru nije gradilo
 Luka Gerlanc/Cropix

Pssst! Slušajte - naćuli se Michael Dragan Scherer.

- Tišina! Tišina je lijepa. Ova priroda... Kod nas je to nezamislivo...

Sjedimo u hladu na prostranoj terasi i prepuštamo se sugestivnom glasu srednjovječnog gospodina iz Njemačke, kao na nekom tečaju vorteksa, samo što umjesto glasa motivacijske govornice u pozadini Antun iz okolice Zagreba velikim čekićem nabija drvenu ogradu.

image
Michael Dragan Scherer
Luka Gerlanc/Cropix

- Aantuun! - opomene ga gospodin Scherer na hrvatskom. - Stop! Tišina! - ne da mu da nam pokvari ovaj gušt.

I stvarno su gušti, priznajemo, nekih pedesetak metara od obale tirkiznog mora, prekoputa Mauna, ali još unutar granica grada Paga. Uokolo ni pasa, jutarnja bonaca i vražja žega. Samo dvoje radnika, dvoje novinara i dvoje vlasnika...

Raj za strance

- Moja je ideja bila napraviti raj za strance, za Nijemce. Više od 35 godina sam radio u gradovima, samo buka i stres. Sada želim vrijeme provoditi ovdje, u ovoj božanskoj tišini - kaže sa žarom Nerona dok je gledao kako u plamenu nestaje grad na sedam brežuljaka.

image
Fotografija koju nam je poslao čitatelj. Nastala je prije dvije godine, kada je njemački investitor krenuo sa "sređivanjem" plaže Paladinka

Scherer, istina, nema liru, ali svojim zavodljivim jezikom sve čini ljepšim nego što stvarno jest. Pa i ovu besprizornu devastaciju oko nas pretvara u graditeljski uspjeh na kojem bi mu još trebali pozavidjeti. Jedini problem je što u trenutku dok s njim razgovaramo to još sa sigurnošću ne znamo. Sumnjamo, ali potvrdu nemamo.

- Dozvole?! - jedva je dočekao ovo pitanje. Plitko uzdahne i trijumfalno nastavi:

- Ništa ne radimo bez dozvola. Prije smo imali puno problema, ali taj je direktor dobio otkaz. Poklonili smo mu povjerenje, a on je radio na svoju ruku, bez dozvola, bez papira. Sada radimo drugačije. Angažirali smo odvjetnike, arhitekte, savjetnike. Sve se radi po zakonu, za sve imamo papire.

Previše smo toga prošli - policiju, inspekcije, negativni publicitet - da bismo sada opet radili bez papira. Sve smo dogovorili s odgovornima u Gradu i Županiji. Službenu smo potvrdu dobili i sada smo krenuli u projekt - navio se gospodin Scherer.

- Za nas je najvažnije da smo spasili obalu. Da smo sačuvali prirodni okoliš - uključuje se Michael Heinz Ledwina, naš drugi sugovornik i Schererov mlađi poslovni partner u projektu, iz Düsseldorfa.

image
Michael Heinz Ledwina
Luka Gerlanc/Cropix

- Usporedite ovu našu s drugim uvalama pa ćete vidjeti. Nijedna nije ovakva. Mi ćemo ovdje posaditi stotine maslina, smokava, smilje, lavandu... Bit će to paradise - hvali se Ledwina.

Raj za Nijemce. Raj na Pagu. Raj u Paladinki. Sjećate se Paladinke? Kad je u lipnju prije dvije godine osvanula na naslovnici Slobodne Dalmacije, nakon što su je njemački investitori friško uzorali? Ono, najprije su teškom mehanizacijom poravnali obalni pojas i pomorsko dobro, a onda traktorom elegantno sve preorali. Škrape i sike u tom dubokom oranju završile su kao obalni nasip, a prirodna pješčana uvala u dužini od 250 metara poprimila je izgled slavonske njive. Pravi "paradajz", samo što pomidore još nisu posadili. A mogli bi, vrlo brzo...

- O da, da. Već smo kupili sadnice maslina. Nekoliko stotina. Kad malo uzrastu, posadit ćemo ih. I smokve, oleandre... Bit će to pravi 'o-pi-đi' - kažu dva Michaela, a mi im vjerujemo na riječ. More nas sumnje, ali se tješimo da nismo došli uzalud. Jer tada nismo znali. Nismo mogli znati.

Sada znamo da je Michael Dragan Scherer, ovaj 58-godišnji gospodin s naočalama za stolom terase montažne kuće pedesetak metara udaljene od mora, direktor tvrtke Mai Dalmacija, isti onaj Michael Dragan Scherer, 56-godišnjak iz Njemačke, direktor tvrtke Oliv.Olive.de, koji je prije dvije godine pred televizijskim kamerama objašnjavao kako su njegovi radnici, izgubljeni u prijevodu, krivo shvatili radni zadatak i umjesto čišćenja krupnog kamenja i makije mrvicu žešće potaracali Paladinku.

Danas nema više tvrtke Oliv.Olive.de, otjeranog direktora Thomasa Geisslera, bagera ni traktora. Paladinka je i dalje na istom mjestu gdje stoji od pleistocena, svih njenih sto tisuća kvadratnih metara. Samo što je u ove posljednje dvije godine, otkad je stanje, prema građevinskoj inspekciji, tobože sanirano, na svojoj koži dobila desetak novih ožiljaka. Nekoliko kilometara prokrčenih puteva kroz kamenjar i makiju, tri-četiri očišćena kaskadna platoa iznad mora, četiri-pet montažnih kuća s ukopanim biološkim pročišćivačima i rezervoarima za vodu, nekoliko montažnih bazena i novih intervencija uz obalu...

image
Staro i novo stanje. Snimke iz zraka pokazuju razmjere devastacije paške obale

Oduzimanje nevinosti

Ako usporedite snimku s Geoportala iz 2018. i snimkom otprije dvije godine, kad su je prvi put silovali bagerima, s današnjim stanjem, shvatit ćete da je Paladinka nakon nasilnog oduzimanja nevinosti postala ponižavajuće promiskuitetna, pejsažna scenografija za veliki bordel. U koji kao zadovoljne mušterije redovito navraćaju isti njemački investitori. Istina, pod drugim imenom, kao Mai Dalmacija d.o.o. Jedino što je ostalo isto u Paladinki danas kao i onog lipnja 2019. jest činjenica da njemački investitori sve ovo što rade, a rade tutaforca, rade bez ikakve dozvole. Bespravno. Da, sumnjali smo, ali tada to nismo mogli znati...

- Aplicirali smo za dozvole. Za tri OPG-a. Jednu smo dobili, a iduća dva tjedna dobit ćemo još dvije. Po jednom OPG-u, prema hrvatskim zakonima, imamo pravo graditi jednu kamenu kuću i osam montažnih. U prvoj fazi gradimo tri OPG-a, a poslije još dva. Ukupno pet, odnosno 40 montažnih i pet kamenih kuća - pojašnjava nam Michael Heinz Ledwina, a nama se čini da je cijela ta priča o OPG-u običan paravan za gradnju ekskluzivnog turističkog naselja na netaknutoj obali Paga, potpuno bespravno.

A odmah na početku, kažemo, bili smo upozoreni. Kad nas je Ante Fabijanić Njekulin, gradonačelnik Paga, skinuo s telefona, jer da je u Zagrebu. "Prije dvije godine podnesene su sve prijave i proveden je inspekcijski nadzor, a što je od toga napravljeno, ne znam. Što se sad tamo događa? Ne idem tamo, ne znam ništa, u Zagrebu sam..." Ili kad nam je jedan Pažanin, pokazujući nam put do Paladinke, rekao da "ti Nijemci tamo rade što ih je volja, godinama svi to znaju, ali nitko im ništa ne može". Cijelo područje, svih deset hektara, ograđeno je žicom i nitko bez najave ne može doći.

Spustili smo se niz probijenu cestu, kilometar i pol do mora, i došli do rampe s nadzornim kamerama. Možda smo tada, kad smo vidjeli taj izrovan okoliš, trebali znati da smo na ulazu u veliko bespravno gradilište, ali smo vjerovali Michaelu Draganu Schereru kada nas je pozvao da o svemu razgovaramo.

- Obala? - podsjećamo ga na zločin iz 2019.

- Ista je kao što je bila! - zadovoljno će.

- Radnici su bili nasuli zemlju na obalu i prekrili škrape. Mi smo dio zemlje uklonili, a onda je došlo jako jugo koje je sve očistilo. Sada je sve opet kao što je nekada bilo. Prirodna obala - govori Scherer dok nam pokazuje tragove bagerskih gusjenica po škrapama koje su opet izronile iz mora. - Tako su vam svagdje napravili. Šimuni, Katarelac, Zrće... Svi rade isto...

Bio je u pravu. Prije dvije godine Scherer je isto rekao u kameru RTL-a. Da su radnici nasuli, a ne samljeli obalu, što ga je stajalo 100.000 eura, ali nitko mu nije vjerovao. Iz Ministarstva mora su ustvrdili da je "za sada nepoznati počinitelj (...) devastirao pomorsko dobro tako da je, obavljajući radove gradnje plaže bez koncesije, strojno usitnio kamen prirodnih stijena i škrapa na tom dijelu pomorskog dobra, čime je počinio kazneno djelo protupravne gradnje iz članka 212. Kaznenog zakona."

200.000 kuna kazni

Epilog? Scherer nam je u jednom trenutku razgovora rekao da je za prijestupe bivšeg direktora Geisslera platio 200.000 kuna raznih kazni, no nismo našli nikakav dokaz za to. Naprotiv, iz odgovora dobivenih iz Državnog inspektorata, Ministarstva mora, Državnog odvjetništva i Općinskog suda u Zadru može se zaključiti da Scherer i njegove tvrtke ni za što nisu odgovarali. Ako netko možda i bude odgovarao, bit će to neki izvođači radova koji su prije dvije godine škrape i obalni pojas samljeli u prah. Ali, prije toga, pokušajmo konačno shvatiti što se u Paladinki doista događa.

Pod jedan: imaju li njemački investitori dozvole? Iz Upravnog odjela za prostorno uređenje zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije dobili smo sljedeći odgovor.

"Ovom su uredu podnesena dva zahtjeva za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za izgradnju kampa na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, na dijelu k.č. br. 8658/1 k.o. Pag OPG KAMP 1 i OPG KAMP 2. Također, podnesen je zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za pristupnu cestu do navedena dva OPG-a.

Po navedenim zahtjevima, pokrenute su eKonferencije te je u tijeku izdavanje obavijesti o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja", navode uz napomenu da "obavijest o utvrđenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja nije akt na temelju kojeg je moguće započeti gradnju. Na osnovu pribavljenih posebnih uvjeta i uvjeta priključenja javnopravnih tijela, a u skladu s Prostornim planom, potrebno je izraditi glavne projekte za konkretna zahvat u prostoru te zatražiti odobrenje za građenje, a "osim navedenih zahtjeva, nismo zaprimili nikakve zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje na navedenom području, niti izdali ikakvo odobrenje za građenje".

Pod dva: koji su uvjeti gradnje mogući na Paladinki? Paladinka je poljoprivredno područje izvan građevinske zone. Prema Prostornom planu uređenja grada Paga, za gradnju objekata u sklopu OPG-a zemljište mora biti najmanje površine 30.000 četvornih metara, a objekti i građevine od obalne crte moraju biti udaljeni najmanje 100 metara. Prema zakonu, na OPG-u minimalne veličine tri hektara dozvoljena je gradnja jednoetažnog objekta površine do 400 kvadratnih metara i visine do pet metara i/ili potpuno ukopani podrum s najvećom dozvoljenom površinom do 1000 kvadrata.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, montažne kuće nije moguće podizati na u OPG-u ni OPG kampovima, ali ni prema Zakonu o gradnji ni po uvjetima Prostornog plana Grada Paga.

Pod tri: Sherer tvrdi da je dozvole za OPG dobio prije dvije godine, a OPG-e je, radi sadnje maslina i drugih mediteranskih kultura, prijavio preko Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA).

- To prvi put čujem - kaže Vladimir Kovačević, v.d. ravnatelja Agencije.

- Ne znam da nas je itko kontaktirao za OPG na tom dijelu Paga. Na tom dijelu Paga, gdje dominiraju kamen i makija, teško išta mogu preporučiti za sadnju, pogotovo zato što nema vode - iznenađen je Kovačević.

Pod četiri: što se u Paladinki stvarno gradi? Kad se raspitivao koji bi ga stručnjaci najbolje savjetovali za njegove planove oko OPG kampa, Scherer nam je rekao kako su mu svi - u Pagu, Županiji i državnoj upravi - spomenuli samo jedno ime: Jasminku Pilar, arhitekticu i urbanisticu iz tvrtke Urbanistica iz Zagreba.

- Nisam bez vraga spomenuta. Angažirana sam za konzultantske usluge na prostornom planiranju i pristupnoj infrastrukturi, ali za tvrtku Arhitektura Čurčija, koja radi projekte za ishođenje dozvola - kaže arhitektica Pilar. U projekt tvrtke Mai Dalmacija uključila se prije godinu i pol, nije bila angažirana u vrijeme devastacije obale, a Paladinku nikad nije posjetila. Upoznajemo je s činjenicom da su na terenu radovi u tijeku i da investitori ni za što nemaju dozvole.

- Znam da je u tijeku ishodovanje nekih dozvola. Mi s tim radovima nemamo nikakve veze. Zgražam se nad takvim potezima investitora i to što radi, ne bih komentirala. Sigurno to nisu bile sugestije i prijedlozi s naše strane - kaže gospođa Pilar i upućuje nas na svoju kolegicu Ljiljanu Čurčiju.

- Točno je, Arhitektura Čurčija radi projekte za tvrtku Mai Dalmacija. Projekti su u početnoj fazi, prikupljamo posebne uvjete za gradnju OPG-a i OPG kampa. Još nijednu dozvolu za gradnju nismo dobili.

Samo jednom je obišla teren, a angažirana je isključivo na izradi projekta. Nije znala da se na terenu odvijaju radovi za koje investitor nema dozvolu.

- Za sada smo dobili posebne uvjete za jedan OPG i OPG kamp, koji će, sukladno uvjetima, imati deset postelja, u sklopu čega su mobilne kućice. Prostorni plan uređenja Grada Paga omogućuje deset postelja u bilo kojem obliku OPG turizma, a zakon u OPG turizmu dopušta do 80 postelja. U ovom trenutku radimo projekte za dva OPG-a i OPG kampa koji ukupno mogu imati 20 postelja - kaže.

Na naše pitanje jesu li u Paladinki planirane montažne ili mobilne kućice, arhitektica odgovara da su mobilne kuće "kuće na kotačima".

"Nemamo veze s tim"

Na koncu rezimirajmo što je država poduzela u povodu dvogodišnje neprekidne devastacije Paladinke.

Krenuli smo tragom kaznene prijave koju je Ministartsvo mora utvrdilo zbog gradnje na pomorskom dobru. Međutim, iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru informirali su nas da oni kaznenu prijavu za bespravnu gradnju na pomorskom dobru u Paladinki nisu dobili. Službeno: "Lučka kapetanija Zadar podnijela je optužne prijedloge protiv dvije fizičke i dvije pravne osobe zbog prekršaja iz čl. 89. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kažnjiv po čl. 114. istog zakona."

Njemački investitori, ali ni izvođači radova, nisu, dakle, kazneno prijavljeni jer je utvrđeno da se nije gradilo na pomorskom dobru. I nije, njega se samljelo, nepovratno uništilo. A to je, prema članku 212. KZ-a, bitna razlika.

Obratili smo se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

U odnosu na inspekcijski nadzor u uvali Paladinka, iz lipnja 2019. godine, pred Vijećem za prekršaje Lučke kapetanije Zadar podignut je optužni prijedlog protiv izvođača radova koji je izvršio nasipavanje predmetnog dijela pomorskog dobra sitnim tucaničkim materijalom u dužini od oko 250 metara, širini oko šest metara, debljini nanosa oko 0,20-0,30 metara te ukupnoj količini od oko 300 do 500 metara prostornih, a prekršajni postupak je nastavljen po žalbi pred Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, koji do danas nije pravomoćno okončan, odgovoreno nam je.

Pitali smo građevinsku inspekciju, a odgovor glasi: "Nakon izdanih rješenja o uklanjanju investitor je postupio po rješenjima te su inspekcijski postupci obustavljeni. Tijekom 2021. godine zaprimljena je prijava za istu lokaciju te je inspekcijski postupak u tijeku."

Dakle, postoji nova prijava za nezakonite radove, ali protiv koga i za što, nije moguće doznati. Zanimalo nas je koji je izvođač radova prijavljen prije dvije godine, ali iz Državnog inspektorata odgovorili su da nam nisu u mogućnosti dati tu informaciju "s obzirom na odredbu članka 57. stavka 6. Zakona o državnom inspektoratu, kojim je propisano da je Državni inspektorat dužan kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom", a "identitet podnositelja predstavke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti".

image
Luka Gerlanc/Cropix

Obratili smo se Općinskom sudu u Zadru, no ni tamo nikakvi postupci zbog prekršaja u uvali Paladinka nisu vođeni. Odluka Optužnog vijeća za prekršaje Lučke uprave Zadar završila je na žalbi kod Visokog prekršajnog suda, a je li fantomski izvođač radova u prvom stupnju kažnjen ili oslobođen, tko će znati...

- Otpadne vode ne smiju u more. Za mene je to kriminal - kaže nam mrtav ozbiljan gospodin Scherer u dubokom hladu ilegalnog naselja montažnih kuća.

- Najstrašnije je što su me lokalni ljudi uvjeravali da ne kupujem biološke pročišćivače, da je to bacanje novca i da sve otpadne vode pustim u more. Ili da sagradim crne jame bez dna, da sadržaj otječe u zemlju. Nisam opet htio završiti u novinama. Odlučio sam se za biološki sustav. Investitori u Hrvatskoj imaju problem s time kome trebaju vjerovati - ističe.

Očito, nikome. Najbolje je vjerovati samom sebi. Za realizaciju projekta predviđenog na svih deset, a možda i 15 hektara Paladinke trebat će mu četiri do pet godina. Prvo će, kaže, postaviti kuće, a masline i smokve sadit će kad stabla malo stasaju. Za vodu su mu u Gradu Pagu rekli da je do Paladinke predviđen spoj, ali trenutno nemaju novca za njega, pa će ga on sam financirati i sagraditi.

- Kad sam prvi put došao ovamo, u ovu prirodu, kad su me pitali hoću li kupiti zemljište, to je za mene bila emocionalna ucjena. Jer kad sam osjetio ovaj mir i tišinu, znao sam. To je to - kaže. U pravu ste, gospodine Scherer. Sačuvajmo tu tišinu nad Paladinkom od naših žveltih državnih institucija. Nemojte slučajno da vas čuju. Pssst!

Pješčana uvala iz snova, bez kamenja ili ježeva

U sudskom registru postoji tvrtka MAI Dalmacija d.o.o. s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, koju su 16. travnja 2019. osnovali Michael Dragan Scherer (direktor) te Gregor Heiss, Michael Heinz Ledwina, ali postoji i MAI Dalmacija, komanditno društvo s čak 80 udjelničara, kojim upravljaju Zlatko Čeljuska, s adresom u Njemačkoj, te Michael Heinz Ledwina, Harald Class i Norbert Karl Leuze.

Thomas Geissler, otpušteni voditelj projekta "Paladinka", prije nekoliko godina našao se u priči s kontroverznim poduzetnikom Zlatkom Čeljuskom koji je bio uhićen u Njemačkoj nakon što je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica. Čeljuska je pobjegao iz Hrvatske kako ne bi služio višegodišnju zatvorsku kaznu zbog malverzacija sa zemljištem "teških" 700.000 kuna.

Čeljuska je kao prokurist tvrtke MAI Zadar, koju je zastupao zajedno s Geisslerom, potpisao ugovor s bivšim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom o najmu 60 hektara državnog zemljišta na području Bulića kod Benkovca za sadnju maslinika. Vlasnik tvrtke MAI Zadar bilo je zagrebačko poduzeće "Mediteranska agro industrija", čiji je jedini osnivač Ex Oriente Lux AG iz Njemačke, a direktor je bio Thomas Geissler.

Osim suradnje s Čeljuskom, Geissler je bio poznat kao proizvođač bankomata za zlato nazvanih "Gold to go", koji umjesto novčanica izbacuju zlatnike. Projekt propao, a tvrtka otišla u stečaj.

Geissler nije odustao od poslova na Pagu. Prve mobilne kućice već su postavljene, a 15 posto lokacija je prodano. Cijena zemljišta se kreće od 129 do 299 eura po četvornom metru.

"Oni koji se brzo odluče mogu se useliti u svoju glamping kućicu ili mobilnu kućicu u roku od četiri do šest tjedana nakon narudžbe", navode. Poseban naglasak, ističe se u reklamnom tekstu, pješčana je uvala iz snova, bez kamenja ili ježeva. Međutim, nakon što smo nazvali neke telefone vezane za gradnju u Paladinki, reklama i skice za projekt Adrijana misteriozno je nestao sa stranica Larah Landa.

Scherer je deset hektara zemljišta na Paladinki kupio od Željka Sabalića s opcijom za još pet. Tvrdi da je zemljište kupio 5. lipnja 2019., nakon što se dogodio skandal s uništavanjem škrapa. Cijena jedne postavljene montažne kuće od 42 četvorna metra kreće se oko 80.000 eura, a postavljena je i jedna od 120 kvadrata. Kuće su potpuno namještene, ispred svake se mogu postaviti natkrivene terase te montažni bazeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 07:50