Privatne šume čine oko 24 posto šumskih površina na 660.000 hektara i desetljećima su mrtvi kapitali za njihove vlasnike.
Nedavno su otvorena 3 natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH na kojima su prihvatljivi korisnici šumoposjednici i jedinice lokalne samouprave. Natječaj za konverziju degradiranih šuma i šumskih kultura, natječaj za uspostavu i uređenje poučnih staza i ostale manje infrastrukture i natječaj za ulaganje u šumsku infrastrukturu poput šumskih cesta.
Kakve sve mogućnosti vlasnici privatnih šuma imaju za iskorištenje svoje imovine pokušali smo doznati od dr. šumarstva Marka Zorića, direktora tvrtke SALIX PLAN d.o.o., koja od 2015. radi na pripremi i provedbi projekata iz područja šumarstva i drvne industrije, sufinanciranih iz EU fondova.
Koji su natječaji zanimljivi privatnim vlasnicima?
- Na natječaju za tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“ prihvatljivi korisnici su JLS i šumoposjednici. Vrijednost navedenog natječaja je 60 mil. kn.
Prihvatljiva su ulaganja u rekonstrukciju postojećih zemljanih puteva u šumske ceste s makadamskim zastorom, kao i izgradnja novih šumskih cesta. Unutar navedenih ulaganja prihvatljivi su troškovi gradnje ili rekonstrukcije šumskih cesta, kao i opći troškovi. Svi navedeni prihvatljivi troškovi mogu biti sufinancirani u iznosu do čak 100%.
Što je potrebno za natječaj konverzije šuma, ako recimo netko ima 10 hektara neobrađene, zapuštene i nepristupačne privatne šume?
- Preduvjet da se privatni šumoposjednici mogu prijaviti na natječaj za tip operacije 8.5.1. je taj da moraju biti upisani u upisnik šumoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede. Osim toga katastarske čestice na kojima se planira provesti projekt moraju kod načina upotrebe imati upisanu kulturu „Šuma“ te također moraju biti upisane u upisnik šumoposjednika.
Ukoliko su zadovoljeni navedeni preduvjeti, pristupa se ishođenju dodatnih dozvola od Ministarstva poljoprivrede i upravnih odjela za zaštitu prirode, ali to sve ovisi od projekta do projekta. U sklopu usluga koje nudi tvrtka SALIX PLAN d.o.o. ishođenje svih navedenih dopuštenja je uključeno u cijenu usluge.
Ako je riječ o konverziji šume kolika sredstva se mogu dobiti, na koliki rok i što se potom događa s tom šumom?
- Posebnost natječaja „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“ je u tome što se potpora dodjeljuje u obliku standardnih troškova, koji se isplaćuju po hektaru površine na kojoj je prijavljen projekt.
To znači da korisnici potpore za naveden projekte ne moraju provoditi postupke nabave, nego se završetak provedbe projekta pravda površinom na kojoj je provedene konverzija. Ideja ovog tipa operacije je bila da privatni šumoposjednici sami provode radove konverzije šuma, uz stručni nadzor ovlaštenih inženjera šumarstva, te da budu plaćeni za svoj rad.
Koje sve konverzije se financiraju?
- U sklopu navedenog natječaja moguća je provedba devet različitih tipova konverzije šuma, a odabir pojedinog tipa konverzije ovisi o lokaciji samog projekta te načinu izvođenja konverzije.
O lokaciji i o načinu izvođenja konverzije šuma ovise i maksimalna sredstva koja šumoposjednici mogu dobiti kroz navedeni natječaj, a kreću se u rasponu od 5.460 €/ha do čak 12926 €/ha. Projekt je potrebno završiti u roku od dvije godine od dana potpisivanja ugovora o financiranju s APPRRR-om.
Koliko dugo to traje?
- Projekt mora biti u funkciji najmanje 5 godina od dana isplate posljednje rate potpore. Po završetku projekta preporuka je da šumoposjednik nastaviti dalje gospodariti šumom za koju je dobio potporu. Troškovi prijave i provedbe projekta su sufinacirani u iznosu od 100%.
Gdje je najveće zanimanje za vaše konzultantske poslove i koja su najčešća pitanja koja vam postavljaju vlasnici?
- Ne mogu izdvojiti neko posebno područje, jer radimo u principu na cijelom prostoru RH gdje god postoji interes. Najčešća pitanja se vezana na mjeru za konverziju šuma i šumsku infrastrukturu, jer dosta često šumoposjednici nemaju kvalitetnog pristupa do svojih šuma.
Nažalost, uređenje šumske infrastrukture za većinu šumoposjednika predstavlja gotovo pa nemoguću misiju, ali udruživanjem šumoposjednika i bliskom suradnjom s JLS-om moguće je napraviti znančajne pomake u razvoju šumske infrastrukture.
Na koje sve načine vlasnicimogu imati konkretne koristi od šuma osim proizvodnje drveta?
- Mogu se baviti sakupljanjem ne drvnih šumskih proizvoda poput gljiva, bobičastog voća,ljekovitog bilja, sakupljanja sjemena šumskih vrsta ili na primjer razvijati turizam poput motrenja životinja i ptica.
Kakva je situacija na otocima?
- Zanimljiv je primjer udruživanja šumoposjednika na otoku Braču, koji su udružili snage te uspješno aplicirali na natječaj za šumsku infrastrukturu. Projekt im je odobren te je u završnoj fazi realizacije. Cilj projekta je unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama na otoku Braču i zaštita šuma od požara.