U Hrvatskoj je troje ljudi umrlo od gripe. U epidemiji ospica u susjednoj Srbiji više je od 800 zaraženih. Vraćaju li se zaboravljene bolesti i može li cijepljenje biti stvar izbora ili mora biti zakonska obaveza bile su teme emisije Otvoreno na HRT-u u srijedu.
Kod Mislava Togonala gostovali su virusolog i voditelj Nacionalnog centra za gripu Vladimir Draženović, specijalistica interne medicine poznata po skepsi prema cijepljenju Lidija Gajski, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić te predstavnica građanske inicijative 'Cijepljenje – pravo izbora' Petra Šestak.
Vladimir Draženović kaže da nema osjećaj da je sezona zaraza blaža nego inače, već da je intenzitet sličan.
- Prvi smrtni slučajevi su krenuli oko Nove godine, dinamika je ista. Jedina razlika je da dominira od samog početka i B virus gripe, 1993. je bilo 175 tisuća prijavljenih slučajeva gripe, kaže Draženović, koji dodaje da cjepivo brani ljude od A i B virusa gripe.
- Normalno da, kao ni bilo koji lijek, ništa ne može biti sto posto efikasno. No, interes za cijepljenje ove godine je srećom bio velik, i sad nema više cjepiva, rekao je i kaže da se žele vratiti na 2007. godinu kada se u Hrvatskoj cijepilo oko 600 tisuća ljudi.
Na pitanje zašto ponovno vladaju epidemije gripe i ospica, Draženović napominje da su simptomi i komplikacije kod dvije bolesti slične, zapravo gotovo iste, osim osipa.
- Kad bi postojao lijek za to, mi se ne bismo cijepili. Dakle, cijepimo se samo protiv bolesti za koje nema lijeka, napomenuo je.
Lidija Gajski pak smatra da je cjepivo protiv gripe nepotrebno i da nema učinka.
- Dugo sam proučavala istraživanja i našla dva velika sustavna pregleda, skupljene analize svih mogućih istraživanja o cjepivu gripe. Došli su do jednakih zaključaka da je to cjepivo minimalno djelotvorno, kaže Gajski i smatra da se radi samo o učinkovitosti vezanoj uz obolijevanje od bolesti.
- Korist je vrlo skromna, to je što se tiče odraslih ljudi, bolest ih baci u krevet na pet do sedam dana i to je to, kazala je.
- Sigurna sam da ne djeluje, a može biti štetno, zaključuje svoj stav o cjepivu protiv gripe, a o cjepivu protiv ospica smatra da se mora još testirati i raspraviti učinke tog cjepiva te da je ta rasprava još otvorena.
- Danas svaku tezu, podatak i tvrdnju za koji mislimo da ga znamo, treba potvrditi, smatra Gajski.
Draženović je rekao da se ne može složiti s tim i da se u istraživanjima itekako može vidjeti korist cijepljenja.
- Mi brkamo tri pojma - učinkovitost, djelotvornost i uspješnost. Dakle, djelotvornost ovisi o masu faktora, o dobi, socijalnom statusu, zemlji... A djelotvornost govori koliko se reduciraju prevencija komplikacija i smrtnosti i slično i kad se to vidi pokazuje se kako je uspješnost dobra kod zemalja gdje je visoka procijepljenost građana.
Draženović je u studiju pokazao i koliko je velik pad oboljelih nakon uvođenja cjepiva za brojne bolesti, među ostalim pad oboljelih od tuberkuloze, hepatitisa...
- Pokazalo se da su bolesti drastično pale nakon uvođenja cjepiva, rekao je nižući papir za papirom na kojima se jasno vidi grafički prikaz pada oboljelih kroz godine.
Na to se javila Gajski koja je rekla da se radi o manipuliranju grafikonima jer su grafikoni uključili razdoblja 'kako im paše'.
Draženović je pitao kako može propitkivati rezultate istraživanja generacija i generacija stručnjaka.
Alemka Markotić rekla je da je smrtnost povećana u sezoni gripe kod starijih bolesnika, a upravo danas je preminula treća osoba.
- Kod starijih osoba gripa je česta bolest i nažalost smo svjedoci da gripa pokosi dosta starijih ljudi u sezoni gripe, kazala je Markotić.
Markotić se složila s ranijom izjavom Gajski da sve uvijek treba ponovno provjeriti, ali da se nikako ne slaže da cjepiva nisu djelotvorna.
- Postoje četiri kliničke faze studija, kad se cjepivo ispituje i propituje dokle god postoji. Sve nuspojave se stalno prijavljuju i cijelo vrijeme se ispituje djelotvornost, ne samo do odobrenja lijeka. Kao liječnici uvijek sve radimo na temelju medicinskih dokaza, tisuće radova neovisnih stručnjaka pokazuju kolika je korist od uvođenja cjepiva, rekla je Markotić.
Markotić je potom govorila o ospicama.
- To je vrlo teška i ozbiljna bolest. Od nje danas u razvijenom svijetu možete teško oboljeti, ali najčešće ne umiru odrasli i djeca, no u nerazvijenom svijetu umre 160 tisuća djece. Zašto je to teška bolest? To je virus koji inficira sve glavne stanice imunološkog sustava, objasnila je Markotić pa kazala da taj virus praktično inficira cijeli organizam i može izazvati tešku bolest.
Imunološki sustav je nakon toga oštećen dvije do tri godine i puno su češće infekcije zbog takve bolesti. Poanta je da sam virus napravi veliku štetu jer organizam bude podložan brojnim drugim i teškim oboljenjima budući da imunološki sustav bude jako oslabljen.
Markotić je napomenula da je jasno po svim brojkama i istraživanjima da su cjepiva generalno jako umanjila broj oboljelih od bolesti protiv kojih se cijepe.
Petra Šestak rekla je da nitko iz inicijative "Cijepljenje - pravo izbora" nije niti "ZA" niti "PROTIV" cijepljenja, već da promoviraju pravo izbora na temelju slobodne informiranosti. Kaže da je cilj da roditelji znaju za što potpisuju suglasnost te da se ukine zakonska obaveza koja znači i financijsku kaznu od dvije tisuće kuna za sve koji ne cijepe svoju djecu.
- U vrtić se takva djeca više ne mogu uopće upisati ako ih roditelji ne cijepe, a to je velika diskriminacija. To su zdrava djeca, a ne mogu se upisati samo zato što ih roditelji nisu htjeli cijepiti protiv, konkretno, ospica. Preporuka je da se cijepe jer je ta bolest iznimno zarazna, no kako će zdravo dijete ugroziti drugu djecu?, pitala je Šestak.
Kaže da je i ona svoje dijete morala dva tjedna ostaviti doma kao preporuku nakon cijepljenja protiv ospica jer je u tom razdoblju zarazna budući da je cjepivo živi virus.
- Moja kći je nakon gotovo svakog cjepiva završavala u bolnici zbog nuspojava, rekla je Šestak, čije se dijete tri dana nakon cijepljenja probudilo s upalom uha.
- Liječnik me prvo pitao je li dijete netom cijepljeno, kazala je i prepričala da joj je isti liječnik kazao da to može biti nuspojava cijepljenja.
Šestak kaže i da je jako teško prijaviti nuspojave od cjepiva, a Draženović je rekao da im je jasno da je potrebno povećati edukaciju o takvim problemima i da stalno rade na tim poboljšanjima.
- Smatram da je sebično ne cijepiti svoje dijete i onda ga poslati u vrtić računajući na to da su sva druga djeca 'ionako cijepljena', rekao je obraćajući se Šestak.
Gajski je pozvala sve da pogledaju filmić koji je napravila nakon njezina zadnjeg gostovanja u Otvorenom kada se suočila sa žestokim kontraargumentima stručnjaka na ovom području, za koje ona tvrdi da su tada iznijeli niz laži.
Za djecu koja žive u nerazvijenim zemljama pak kaže da su pothranjena i da žive u lošim uvjetima pa da treba napraviti nešto po tom pitanju, a ne uvoditi im cjepiva.
Draženović je rekao da je procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bi se milijun i pol djece godišnje spasilo da se svugdje uvedu cjepiva.