- Rizik da se u Hrvatskoj netko - tko na licu ne nosi zaštitnu masku - zarazi koronavirusom je jedan prema 100.000. Dakle, treba se sto tisuća ljudi negdje sresti kako bi se samo jedan od njih zarazio. Ovaj omjer spada u sam svjetski vrh i Hrvatsku na taj način turistički pozicionira kao jednu od najsigurnijih država svijeta.
Hrvatska ovakav rezultat mora iskoristiti i imat će, siguran sam, u Europi najbolje turističke rezultate. Državljani Europske unije zasigurno će radije putovati u Hrvatsku, nego u Italiju, Španjolsku ili Francusku, kaže za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Andrej Trampuž, poznati slovenski infektolog koji dugi niz godina radi u berlinskoj bolnici "Charite", jednoj od najprestižnijih njemačkih zdravstvenih ustanova.
Vrlo oprezni
U Njemačkoj je ovaj omjer (koji je, ponovimo, u Hrvatskoj jedna prema 100 tisuća) jedan prema 10.000, što znači da je Hrvatska za sada 10 puta sigurnija za boravak, barem kada je u pitanju koronavirus.
- Mi u Njemačkoj imamo svaki dan između 300 i 500 novozaraženih. Evo, u petak je ta brojka bila 491, što je zaista zanemarivo s obzirom na broj stanovnika (oko 88 milijuna) i s obzirom na dnevne brojke između osam i devet tisuća slučajeva u jeku najgore krize koronavirusom. Virus je i dalje vrlo infektivan i ne bih se složio s nekim svojim kolegama koji govore kako je oslabio. Nije on oslabio, jer mi i dalje, svaki dan, od ukupne brojke novozaraženih imamo 10 posto onih koji će završiti na intenzivnim njegama, odnosno onih koji će imati teže ili teške oblike bolesti. Recimo, u petak je u Njemačkoj bilo aktivno inficiranih 7751 osoba. Dakle, to su osobe koje mogu zaraziti druge osobe. Ta se brojka svaki dan mijenja i ona je najbolji pokazatelj trenutačnog stanja s koronavirusom u nekoj zemlji ili svijetu - ističe dr. Trampuž.
Kako kaže naš sugovornik, u svijetu je još 3,1 milijun aktivno zaraženih, koji mogu prenijeti virus na drugu osobu.
- Još uvijek je to velika brojka i zato svi moramo biti još uvijek vrlo oprezni. Da su brojke u Njemačkoj u opadanju, kada je u pitanju broj novooboljelih, najviše je pridonijela činjenica da se ljudi pridržavaju mjera. U Njemačkoj 99 posto stanovništva nosi zaštitne maske i pridržava se uputstava. Nedavno je u Berlinu bio prosvjed na kojemu je bilo oko pet tisuća ljudi koji se protive nošenju zaštitnih maski i pridržavanju mjera, ali takvi su u zanemarivoj manjini. Zbog pridržavanja mjera, svakodnevno je sve manji rizik od obolijevanja - naglašava dr. Trampuž.
U Njemačkoj se koronavirus više ne širi cijelom zemljom, već postoje tri "hot spot" zone, gdje se on nedavno pojavio.
- Radi se o jednoj mesnoj industriji, domu za starije i nemoćne i jednom baru. Na svim tim mjestima bilo je po najmanje 100 inficiranih. Ako gledamo sada ove parametre za Njemačku, imamo puno bolju situaciju, rizik je puno manji i možemo jasno vidjeti, u kojima se krajevima Njemačke virus širi - naglašava naš sugovornik.
U Njemačkoj se granica otvara 15. lipnja i tada će Nijemci moći doći na njima obožavani Jadran.
Golema sreća
- Prema ovim brojkama koje smo u početku iznijeli, oni bi 10 puta bili sigurniji u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj. Ovdje se ljudi već normalno kreću, nema ograničavanja kretanja, pa ne vidim razloga da ne odu i u Hrvatsku. Naravno, svatko će za sebe sam odlučivati i razmisliti želi li biti u Njemačkoj, ukoliko se zarazi koronavirusom, ili u Hrvatskoj. Ja na svoj godišnji odmor idem u Hrvatsku, u Novigrad - najavljuje dr. Trampuž.
Zbog čega su Hrvatska i "njegova" Slovenija puno bolje prošle s koronavirusom nego ostatak Europe?
- Zato jer su se prepale kada su vidjele što se događa u Italiji i na vrijeme su zatvorile svoje granice. Recimo, to nisu napravile Švedska, Rusija, Brazil, pa sada u tim zemljama imate velike brojke oboljelih i umrlih. Hrvatska je imala i ogromnu sreću što je slabo naseljena država, što nema velikih dnevnih migracija stanovništva, pogotovo iz jedne hrvatske regije u drugu, tako da se virus nije mogao prenositi. Usprkos tome što je Hrvatska na vrijeme reagirala, da je kojim slučajem gustoća stanovništva u Hrvatskoj, kao u Lombardiji i drugdje na sjeveru Italije i da u Hrvatskoj postoji gušći promet, teško bi se koronavirus stavio pod kontrolu. Ujedno, Hrvatska nema ni direktnih letova iz Kine, što nije nezanemarivo kada je u pitanju mogućnost prijenosa koronavirusa - zaključuje dr. Trampuž, piše Slobodna Dalmacija.
Tko zna što bi još bilo bez novinara
Naš sugovornik uopće nema sumnje, kada se postavi pitanje, tko je u Europi i svijetu najzaslužniji što koronavirus nije izazvao još i veću katastrofu.
- Novinari! I nitko drugi. Kakvi političari... Da nije bilo novinara i nastavno reakcije samih građana, pandemija koronavirusa napravila bi još veću štetu. Kada su novinari počeli izvještavati o situaciji u Italiji, javnost se prepala i vidjela da imamo posla s izrazito opasnim protivnikom. U tom trenutku je bila najviše smanjena mobilnost građana Europske unije, sve je bilo stalo. Zato veliko hvala svima onima koji su izvještavali o koronavirusu jer da njih nije bilo situacija bi bila mnogo pogubnija - kaže prof. dr. Trampuž.