Na svjetskom tržištu rada u ovom je trenutku, prema važećim procjenama, oko 200 milijuna migranata, odnosno ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje. Pristupanjem naše zemlje Europskoj Uniji, europsko tržište rada otvara se u srpnju i hrvatskim državljanima. Iako je Njemačka već najavila da će hrvatski državljani za rad ipak morati imati radne dozvole, odmah je objašnjeno da se ta obveza neće odnositi na akademski obrazovane, znanstvenike i sezonske radnike.
Ipak, već sada je dobro znati koja su zanimanja u EU, ali i svijetu tražena. Prema podacima iz BBC-jeva istraživanja o mobilnosti radne snage i mogućnostima zapošljavanja, odabrali smo deset zanimanja i analizirali prilike za njihovo zapošljavanje u svijetu. Iako je velik dio zanimanja koja smo uvrstili u ovo istraživanje tražen u desetak i više zemalja, izdvojili smo pet geografski, kulturalno ili ekonomski najbližih, kao i najatraktivnijih za život i rad.
Medicinski stručnjaci, a u tu kategoriju ulaze liječnici i medicinske sestre, najtraženiji su na svjetskom tržištu rada. U ovom trenutku u čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja.
Hrvatska pak ima gotovo 3000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle pronaći posao u svijetu, a unatoč fami o nedostatku specijalističkih kadrova, u ovom je trenutku na Zavodu za zapošljavanje više od 400 liječnika specijalista.
Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti (1558 nezaposlenih u RH), koji će bez problema pronaći posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na europskom tlu deficitarni u Belgiji.
Visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Europi. Posebice se tu izdvajaju inženjeri građevinarstva, računalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te inženjeri računalnih sustava, projektanti računalnih sustava i programeri. Uvidom u evidenciju HZZ-a, i tu nalazimo nesrazmjer s poznatom pričom o nedostatku takvih kadrova u nas s obzirom na to da je na burzi u ovom trenutku gotovo 400 projektanata računalnih sustava, programera i inženjera računalnih sustava, 897 informatičara, 547 inženjera elektrotehnike i strojarstva...
Procjene, bazirane na ekonomskom stanju u EU 2008., govore da će Unija u idućih 37 godina, do 2050., trebati 56 milijuna migranata na tržištu rada. Prema podacima portala MojPosao.net, u 2012. je objavljeno 300 oglasa kojima poslodavci iz inozemstva traže radnu snagu, od čega se 49 posto oglasa odnosilo na poslove u EU. Najtraženiji su bili programeri, vozači i hotelsko osoblje.
U gotovo polovici svih oglasa tražilo se barem četverogodišnje radno iskustvo uz besprijekorno poznavanje stranog jezika potrebnog za obavljanje posla (uglavnom engleski), a uvjet je za 50 posto poslova bila i visoka stručna sprema.
Više od 64% građana zbog posla bi otišlo iz zemlje
Istraživanje portala MojPosao iz kolovoza 2011. bavilo se spremnošću hrvatskih državljana na preseljenje zbog posla. Od 900 ispitanika koji su sudjelovali u anketi u suradnji s najvećom svjetskom online regrutacijskom mrežom The Network, čak ih je 64 posto reklo da su odmah spremni napustiti Hrvatsku ako bi dobili posao. S obzirom na to da je u međuvremenu nezaposlenost samo rasla, vjeruje se da je taj postotak i veći.
Najpoželjnije destinacije za novi početak su Njemačka, Švicarska i Velika Britanija, a od gradova ispitanici su odabrali London i Beč. Najveći broj ispitanika htio bi raditi za informatičke tvrtke, a prednjače Google, IBM, Hewlett-Packard i Microsoft. Pri izboru tvrtke većina bi se vodila plaćom i mogućnošću napredovanja, a za više od polovice ispitanika ne bi bio nikakav probem kada bi zbog posla u inozemstvu morali ostati i više od pet godina.
Lakše se odseliti stotine km, nego raditi 10 od kuće
Usporedbe radi, nedavno su u sklopu HR Days konferencije o upravljanju ljudskim potencijalima upozorili da samo jedanaest posto Hrvata ima visoku ili višu stručnu spremu.
Stare članice EU imaju pravo sukcesivno ograničavati pristup radnicima iz zemalja koje pristupe EU, i to prvo na dvije, potom na još tri te dodatno još dvije godine.
Takvo sedmogodišnje ograničavanje uglavnom se odnosi na obavezu izdavanja radnih dozvola, a kada to razdoblje prođe, hrvatski će državljani moći posve slobodno tražiti posao u Njemačkoj kao i u, recimo, Puli jer će formalni uvjeti za zapošljavanje biti isti, bez potrebe za radnim dozvolama.
S druge strane, neke države najvjerojatnije neće uopće ograničavati pristup hrvatskim radnicima, no popis takvih zemalja bit će poznat tek 1. sprnja.Iako, naravno, neće svi oni posao tražiti izvan zemlje, međunarodni stručnjaci koji prate trendove globalne migracije došli su do zanimljivog otkrića pa kažu da je nezaposlenima uglavnom draže otići stotine kilometara od kuće u potrazi za poslom, nego raditi na udaljenosti od samo nekoliko desetaka kilometara od kuće. Stoga se može očeki-vati da će se i naši državljani pridružiti milijunskoj vojsci globalnih poslovnih migranata.
