Audio snimka nastala mobitelom, na kojoj vjeroučitelj Krešimir Bagarić na satu nastave zagrebačke OŠ Matija Gubec 2017. tadašnjim osmašima "širi mržnju i djecu podučava o nabijanju na kolac, pritom iskazujući prezir i nesnošljivost prema pripadnicima srpske manjine" nije nezakoniti dokaz! Zaključilo je to vijeće Vrhovnog suda utvrdivši da je zahtjev tužiteljstva za zaštitu zakonitosti osnovan. Međutim, budući da nije tom odlukom bilo povrijeđeno pravo okrivljenika, Vrhovni sud ne može izmijeniti raniju odluku sudova pa u sudskom postupku koji tek Bagariću treba započeti na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu povodom potvrđene optužnice, neće se moći koristiti.
Svoju odluku Vrhovni sud temelji na "pravnom shvaćanju prema kojem javno izgovorena riječ nastavnika u okviru obrazovnog procesa u školskoj učionici, a koja je upućena svim nazočnim đacima te suradniku u nastavi, očito, podrazumijeva njegovo odricanje od prava na zaštitu osobnog života i tajnosti općenja iz čl. 35. i čl. 36. Ustava Republike Hrvatske". Istodobno presumira se i njegov prešutni pristanak na zvučno snimanje onoga što je za vrijeme predavanja izjavio.
Neovlaštena praksa
- U predmetnom slučaju sudovi su ocijenili da je tonska snimka komunikacije okrivljenog Bagarića, pohranjena na USB sticku i DVD-u uz komentar javno objavljen na portalu Index.hr, sačinjena neovlašteno i kao takva je u suprotnosti s odredbama Ustava koje jamče zaštitu osobnog i obiteljskog života. Pozivanje na dosadašnju sudsku praksu može biti relevantno samo ako su okolnosti barem približno iste. Učionica za vrijeme trajanja nastave predstavlja javni prostor namijenjen većem broju đaka koji sudjeluju u obrazovnom procesu. Predavanja nastavnika na školskom satu vjeronauka predstavlja javno izgovorenu riječ upućenu širem krugu. Okolnost da nastavnik obznanjuje svoja stajališta, ne umanjuje značaj javnosti onoga što je izgovorio. Tonskim snimanjem predavanja, ne ostvaruju se elementi kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja – smatra Vrhovni sud. Također su se zapitali može li nastavnik, koji za vrijeme nastave učenicima iznosi svoja razmišljanja i stavove, očekivati zaštitu privatnosti.
- Iako zaštita osobnog života i tajnosti općenja može obuhvaćati i poslovnu sferu života, ovdje se radi o predavanju nastavnika u obrazovnoj ustanovi kao javne interakcije njega i učenika. Kada se interakcija događa u vrijeme nastave u zajedničkim prostorima, razina očekivane zaštite privatnosti je neznatna. Javno izgovorena riječ nastavnika u učionici koja je upućena svim nazočnima podrazumijeva njegovo odricanje od prava na zaštitu osobnog života i tajnosti općenja. Ovdje se ne radi o sustavnom institucionalnom tajnom nadzoru nastavnika od strane poslodavca, već o jednokratnoj zvučnoj snimci koja potječe od učenika kojem je sporno predavanje bilo namijenjeno – stav je još Vrhovnog suda koji zaključuje da se na snimci, koja je pribavljena na zakonit način, može temeljiti sudska odluka.
Prikriveno snimanje
Pitanje prikrivenog snimanja putem tehničkih uređaja, koje je do sada obrađeno u judikaturi hrvatskih sudova, polazi od razgraničenja tajnog snimanja kojeg provode tijela javne vlasti od onog koje poduzimaju građani samostalno. I dok kod snimanja koje provode tijela javne vlasti ZKP propisuje da je za takvo snimanje neophodan obrazloženi sudski nalog, kod snimanja u kojem građani samoinicijativno snimaju druge potrebno je utvrditi sadrži li takvo snimanje elemente kaznenog djela iz čl. 143. KZ-a točnije je li snimana osoba dala izričiti ili prešutni pristanak na takve radnje. U potonjem slučaju nezakonitost dokaza se utvrđuje temeljem sudske procjene u svakom pojedinom slučaju.
Podsjetimo, lavina zgražanja zbog Bagarićeva sata vjeronauka je krenula kad su djeca po povratku kući iz škole roditeljima prepričavala ono što su čula na nastavi. Neprimjerene satove vjeronauka nisu sva djeca jednako doživjela. Dok su neki iskazali strah od možebitnog novog rata koji je Bagarić najavljivao, neka djeca njegove stavove prepune mržnje nisu razumjela, a neka su, pak, ostala samo iznenađena bez posebnih emocija. Tužiteljstvo za posrnulog vjeroučitelja zbog izrečenog traži 10 mjeseci zatvora, ali i da mu se na osam godina izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja vjeroučiteljske službe.