Kako je postupanje sudova u slučajevima posvojenja djece izazvalo je veliki interes javnosti, medija, ali i političara, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić istražio je postupke hrvatskih sudova u svezi s posvajanjem djece iz Demokratske Republike Kongo.
U tu su svrhu pribavljeni podaci od svih općinskih sudova u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine.
Utvrđeno je da je u tim postupcima postupalo 16 općinskih sudova. Iz podataka proizlazi da su sudovi podnijete prijedloge prihvatili i da nije bilo odbijajućih odluka, osim što je u jednom slučaju prijedlog bio povučen te je na temelju toga postupak priznanja obustavljen.
Sudovi koji su odlučivali o posvajanju djece iz DR Konga svoju su nadležnost temeljili na čl. 52. Zakona o međunarodnom privatnom pravu.
On kaže da je svaki sud kojemu je podnijet prijedlog bio nadležan za odlučivanje s obzirom na to da predlagatelji imaju uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj odnosno imaju njezino državljanstvo.
Iz obrazloženja predmeta proizlazi kako hrvatski sudovi nisu posumnjali u vjerodostojnost odluka sudova DR Kongo i vjerojatno zbog toga nisu provodili poseban postupak ispitivanja njihove vjerodostojnosti (legalizacija).
Postupak koji su provodili sudovi provodio se kao izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke, dakle prema općim pravilima o priznanju inozemnih sudskih odluka, koja nigdje izrijekom ne propisuju da bi sud u takvoj situaciji trebao primjenjivati odredbe Obiteljskog zakona.
Međutim, može se zaključiti da u ovom dijelu postoji određena pravna praznina i radi otklanjanja te pravne praznine, sve dok ne budu donijete odgovarajuće zakonske izmjene i dopune, Vrhovni sud je 5. siječnja 2023. donio Preporuku kojom je preporučen način postupanja koji bi uzeo u obzir specifičnosti postupka posvojenja djeteta.
Prema podacima dostavljenima Dobroniću, u proteklih pet godina Općinski sud u Zlataru donio je 68 rješenja kojima su potvrđena međudržavna posvojenja djece iz DR Konga u Hrvatskoj, a od toga su se 23 postupka vodila pred Općinskom sudom u Zlataru.
Od Općinskog suda u Zlataru zatražili smo podatke o tome koji su suci odlučivali o priznanju međudržavnih posvojenja djece iz DR Konga. Međutim, sud u Zlataru pozvao se na Zakon o pravu na pristup informacijama i rekao da nije obvezan voditi takvu evidenciju, odnosno da ne postoje posebne evidencije o stranim odlukama koje se priznaju.
Nisu evidentirane ni zemlje iz kojih potječu odluke, ni po vrste predmeta, a ni prebivališta ili boravišta podnositelja predmeta.
Nadalje, sud u Zlataru rekao je kako bi za dostavljanje informacije koje smo tražili - imena sudaca koji su rješavali spomenute predmete - bilo nužno izraditi posebnu opsežnu analizu po svakom pojedinom sucu, odnosno pojedinom predmetu i pojedinoj godini te tako stvoriti tražene informacije, pa su autoru ovog teksta odgovorili da mu zahtjev nije osnovan i odbili ga jer to što traži ne smatraju informacijom u smislu kako to propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama.
Pritom su odgovorili i kako na navedenim predmetima rade suci koji su raspoređeni u Građanski odjel, a podaci o tim sucima javno su dostupni na stranici https://sudovi.hr/oszl.
Znakovito da u odgovoru medijima sud u Zlataru odgovara kako nije u stanju nama dati podatke koje je vjerojatno dao i predsjedniku Vrhovnog suda Hrvatske.