Izraz kojim je Ustavni sud obrazložio svoju odluku o privremenoj blokadi osnivanja Visokoga kaznenoga suda (VKS), a prema kojemu će za ocjenu suglasnosti s Ustavom trebati “podrobno i vremenski zahtjevno ispitivanje navedenoga problema u svjetlu ustavnih vrednota i Ustavom zaštićenih dobara”, ne ulijeva povjerenje da će taj sud proraditi vrlo skoro.
“Zbog propisane nadležnosti Visokoga kaznenoga suda... mogla bi biti dovedena u pitanje i Ustavom utvrđena zadaća Vrhovnoga suda, time i ostvarivanje pravne sigurnosti objektivnoga pravnoga poretka.” Obrazložio je ukratko Ustavni sud svoju odluku da na temelju prijedloga SDP-ovaca Peđe Grbina i Orsata Miljenića pokrene postupak usklađenosti s Ustavom odluke o osnivanju novoga, “moćnoga” Visokoga kaznenoga suda (VKS) te da privremeno blokiraju “puštanje u rad” VKS-a koje je trebalo uslijediti s prvim danom 2020. godine. Odluku kojom je blokiran rad VKS-a Ustavni sud donio je s omjerom glasova 8:3 jer se dvoje od 13 sudaca Ustavnoga suda izuzelo od odlučivanja.
Iz odluke koju je objavio Ustavni sud jučer su prvi put bili vidljivi i detaljni razlozi na kojima su Miljenić i Grbin temeljili svoje tvrdnje da će novoosnovani VKS oduzeti Vrhovnom sudu Ustavom propisane uloge osiguravanja jedinstvene primjene prava i ravnopravnost u njegovoj primjeni.
Kao što je poznato, VKS bi u velikom dijelu u praksi i zamijenio dosadašnje mjesto kaznenoga odjela Vrhovnoga suda. Odluke VKS-a bile bi pravomoćne, dakle na njih ne bi postojala prava žalbe. Vrhovnome sudu jedino bi bilo moguće podnositi tzv. izvanredne pravne lijekove, poput zahtjeva za zaštitu zakonitosti i slično. Međutim, i u vezi s tim postoji “kvaka” jer su ti lijekovi, kako su naveli Grbin i Miljenić, “vrlo ograničeni u pogledu ovlaštenih podnositelja i uvjeta za njihovo podnošenje, kao i u pogledu dosega njihovih učinaka”. Referirali su se na činjenicu da DORH doista može podnositi zahtjeve za zaštitu zakonitosti Vrhovnome sudu, no, ocijeni li Vrhovni sud da je zakon povrijeđen na štetu optužbe, on daje samo deklarativnu ocjenu, no ne može ukinuti presudu.
Dakle, bude li DORH nezadovoljan odlukom VKS-a na svoju štetu, u konkretnome predmetu ne može ništa promijeniti, nego će Vrhovni sud samo donijeti zaključak da je bio povrijeđen zakon. Okrivljenici će se naći u povoljnijem položaju i što se tiče drugoga “lijeka” koji zakon predviđa - zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. Osuđenici koji su bili pravomoćno osuđeni pred Vrhovnim sudom dosad nisu mogli od tog suda tražiti preispitivanje presude. To će pravo moći koristiti pred Vrhovnim sudom.