ZAGREB - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je u javnu raspravu prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, a predviđeno je da taj zakon, koji je nužna pretpostavka za uvođenje poreza na nekretnine, stupi na snagu sredinom iduće godine.
Time bi se u Hrvatskoj po prvi put zakonski reguliralo pitanje tržišne procjene vrijednosti nekretnina, kaže zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir koji je u Ministarstvu u petak predstavio prijedlog zakona.
Od lipnja ove godine u primjeni je Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina, a Ministarstvo je izradilo prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je u javnoj raspravi do 2. siječnja iduće godine. Prijedlog bi u veljači bio upućen u Vladinu proceduru, nakon toga u hitnu saborsku proceduru, a u Ministarstvu očekuju da će zakon stupiti na snagu sredinom 2015.
Prijedlog zakona sadržavat će sve metode i postupanje u procjeni vrijednosti nekretnina koje se nalaze u Uredbi, a dodane su još prekršajne odredbe te obveze za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, objašnjava Uhlir.
Zakon se bavi samo procjenom tržišne vrijednosti nekretnine, odnosno onime koliko neka nekretnina vrijedi ako se oglasi i pokuša prodati, jer samo tu kategoriju poznaju Zakon o vlasništvu te Zakon o izvlaštenju. Predloženim zakonom, ističe Uhlir, po prvi put se dobiva norma za rad koja će procjeniteljima, kao i investitorima omogućiti "miran san" jer će imati pravnu zaštitu.
Prijedlog zakona rađen je prema njemačkom modelu i predviđa primjenu tri metode procjene tržišne vrijednosti nekretnine - poredbenu, prihodovnu i troškovnu.
Njihovom primjenom dobio bi se "procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile".
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuje se da pribavljaju, evaluiraju i izdaju podatke o tržištu nekretnina na svom području te je tako previđeno osnivanje procjeniteljskih povjerenstava u velikim gradovima (svima koji izdaju građevinske dozvole) te županijama, kao i osnivanje visokog procjeniteljskog povjerenstva.
Lokalna bi povjerenstva analizirala podatke koje bi pribavljale već postojeće službe u lokalnim jedinicama i na temelju njih bi 'ručno' izradile "kartu cjenovnih blokova" odnosno grupu katastarskih čestica koje prema lokalnim uvjetima na tržištu nekretnina postižu sličnu cijenu.
Visoko procjeniteljsko povjerenstvo usklađivalo bi rad lokalnih povjerenstava i uz ostalo bi po narudžbi radilo tzv. drugu procjenu, koju mogu zatražiti upravna tijela koja vode neki postupak, sudovi i pravosudna tijela (DORH).
Lokalna povjerenstva na godišnjoj razini ažurirala bi podatke o tržišnoj vrijednosti nekretnina, a početno stanje, tzv. nulto kartiranje, "odradilo" bi Ministarstvo. Očekuje se da bi ono bilo gotovo na jesen iduće godine, procjena je da bi stajalo četiri milijuna kuna, a sredstva su osigurana u proračunu za iduću godinu.
Uz "nulto kartiranje", Ministarstvo bi provelo i osnovno punjenje baze podataka i sve to predalo bi na korištenje lokalnim jedinicama koje bi kroz svoje službe i povjerenstva nastavile s ažuriranjem, objašnjava Uhlir. "Zato smatramo da to ne bi bio teret na proračune jedinca lokalne samouprave jer će glavninu posla obaviti Ministarstvo", kazao je.
Uhlir naglašava i da se prijedlogom zakona ni na koji način ne bi utjecalo na tržište nekretnina. "Ono se samo regulira. Karte cjenovnih blokova odraz su tržišta, javni prikaz tržišta. To je plus tržištu, da ono zna što se zbiva", dodao je.
Kaznenim odredbama, uz ostalo, predviđa se kažnjavanje od 20 do 50 tisuća kuna za pravnu osobu (procjeniteljska tvrtka) ako procjenu nekretnine obavi neovlaštena osoba koju bi se, pak, kaznilo s 15 do 30 tisuća kuna.