Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u petak je oštre izjave Beograda o povećanom angažmanu vojnika RH na Kosovu nazvalo "histeričnim spekulacijama" kako bi se skrenula pozornost s inicijative s tzv. bunjevačkim jezikom, odnosno pokušajem razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.
Polemiku je izazvao srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin reakcijom na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a jer je to službenom Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regiji.
Vulin je Hrvatsku i Kosovo nazvao "braćom po oružju" i dodao kako bi Gordan Grlić Radman volio da može rasporediti "okupacijske snage na prostoru Srbije", ali da će mu za to trebati "mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti".
Izjave hrvatskog šefa diplomacije komentirao je danas i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Srbija želi imati dobre i korektne odnose sa svima u regiji, a postupci i izjave iz Hrvatske nisu izraz poštovanja prema Republici Srbiji, poručio je Vučić, a prenose beogradski mediji.
"Željeli poniziti Srbiju"
- Mogli su odbiti KFOR, ali su namjerno donijeli takvu odluku kako bi dodatno ponizili Srbiju. Primili smo poruku i razumjeli, izjavio je Vučić nakon obilaska jednoj mobilnog punkta za cijepljenje kod Obrenovca.
Prvi čovjek Srbije poručio je također Srbima na Kosovu i Metohiji koji su zbog ovoga zabrinuti da se ne brinu i da će za nekoliko dana u Bruxellesu o tome razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom jer, kako je rekao, želi izbjeći sukobe i očuvati mir.
- Svi oni koji misle da će biti novih Oluja, novih pogroma i protjerivanja stanovništva, moja je poruka i jamstvo da se to neće dogoditi, rekao je.
- Ne može se Hrvatska praviti da ne zna što Srbija misli o Kosovu, da ne zna da je to naš teritorij. Ne može vas nitko poniziti, jedino sami sebe ako se nedolično ponašate, rekao je.
Prije Vučićevih izjava, MVEP u današnjem priopćenju podsjeća da je jučer ministar Gordan Grlić Radman u sklopu službenog posjeta Kosovu obišao 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR i odbacio Vulinove izjave kao "histerične spekulacije Srbije" te "apsurdne, neistinite i netočne insinuacije" kako bi se skrenula pozornost s ozbiljnije stvari.
Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju miru i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske, napominje MVEP.
"Stoga, histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske koje aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti smatramo krajnje smiješnima i apsurdnima", piše u priopćenju.
Razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa
Zrinjevac naglašava da se time pokušava skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije - usvajanju odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu.
MVEP to naziva političkom manipulacijom.
"Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu", ističe MVEP.
"Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine", dodaju sa Zrinjevca i naglašavaju da Hrvatska u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima, od tri zajamčena mjesta u Saboru i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine.
"Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti", stoji u priopćenju u kojem se dodaje da takvu praksu EU vrednuje najvišim ocjenama.
Suprotno tome, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom.
"Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, a ni financiranje hrvatskih manjinskih institucija nije adekvatno riješeno", dodaje MVEP.
Srbija ne rješava pitanje nestalih
MVEP ističe da je "povijest hrvatsko-srpskih odnosa nesumnjivo bremenita i teška te da su Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu.
Republika Hrvatska, podsjeća se u priopćenju, danas još uvijek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu tom agresijom.
"Tu stranicu naše povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mjestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama", ističe MVEP.
U priopćenju se također izražava posebna zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu koje su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije.
"Upravo takva velikosrpska politika je tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji", poručuje MVEP.