Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić sudjelovao je u srijedu na panelu "Kako ubrzati zeleni, otporan i uključiv globalni rast" na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, istaknuvši pritom kako se u svijetu u srednjem roku može očekivati nastavak nacionalnih protekcionističkih politika te da demografski problemi traže donošenja politike ‘pametne imigracije‘, izvijestili su iz HNB-a.
Odgovarajući na panelu na pitanje o geopolitičkim trendovima deglobalizacije i jačanja nacionalnih protekcionističkih politika, Vujčić je ocijenio da se nastavak tih trendova može očekivati u srednjoročnom periodu.
"Neki od planova koji dovode do fragmentacije svjetskih trgovačkih tokova tek se trebaju implementirati pa je realno očekivati nastavak tih trendova.
Naravno, politike koje dovode do fragmentacije svjetskih trgovinskih tokova i tokova stranih izravnih investicija mogu dovesti do veće inflacije i većih kamata, ali to je nešto s čim ćemo se morati nositi u predstojećem periodu, uključujući i nas iz centralnobankarskog sektora", istaknuo je guverner HNB-a.
Govoreći o prednostima koje je ulazak u eurozonu donio Hrvatskoj, guverner je istaknuo da je to dovelo do ukidanja valutnog rizika, relativno nižih kamatnih stopa, nižih transakcijskih troškova i, konačno, do veće otpornosti na financijske krize i šokove, što se i očekivalo.
Vujčić je odgovarao i na pitanje u kom pravcu bi se mogla razvijati EU i eurozona, kazavši da je činjenica da Europska monetarna unija (EMU) ima asimetričnu strukturu, što podrazumijeva zajedničku monetarnu politiku, ali nacionalne fiskalne politike te će stoga za tješnju suradnju u fiskalnom području trebati vjerojatno neki duži period.
"Osim zajedničke fiskalne politike, postoji problem preniske razine podjele rizika u EMU-u, posebno kada je riječ o tržišnoj podjeli rizika, jer tržišta kapitala u EMU-u imaju mnogo manju ulogu u podjeli rizika nego drugdje. Iako smo već svjedočili primjeru gotovo potpunog pada prekograničnih tokova kapitala u europodručju u vrijeme krize, napredak prema kapitalnoj uniji prilično je skroman.
Stoga ćemo u narednim godinama vjerojatno vidjeti puno finog podešavanja postojećeg okvira sličnog dogovoru postignutom u vezi s fiskalnim pravilima i puno dugotrajnih pregovora o izgradnji novih institucija kao što je (finalizacija) bankovne unije", ustvrdio je.
Govorio je i o demografskim problemima razvijenih država, kazavši kako taj problem sa sobom donosi i potrebu donošenja politike ‘pametne imigracije‘. "Pritom se svako društvo mora odlučiti hoće li više poticati rješavanje nedostatka radne snage uvozom stranih radnika iz inozemstva ili povećanjem stope zaposlenosti, uključujući i veći angažman starije populacije", naglasio je guverner HNB-a.
Uz guvernera HNB-a, na panelu su sudjelovali svjetski priznati znanstvenici i stručnjaci, dr. Keyu Jin, izvanredni profesor ekonomije, London School of Economics, dr. Kenneth Rogoff, profesor ekonomije i predstojnik Katedre za međunarodnu ekonomiju Maurits C. Sveučilišta u Harvardu i dr. Beata Javorcik, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj, naveli su iz HNB-a.