Još nas samo tri dana dijele od zamjene kuna eurima. Što nam donosi nova valuta? Zašto je dobro imati gotovinu u novčaniku na početku nove godine? Hoće li trgovci loviti u mutnom i dodatno podizati cijene? Kakva će biti inflacija? Što će se događati s ratama naših kredita? Hoćemo li žaliti za kunom ili je u vremenu krize zaštita jedne od dviju najvećih svjetskih valuta dobar izbor?
Boris Vujčić, guverner HNB-a, u emisiji "Otvoreno" rekao je kako euro znači da će kamatne stope rasti, ali manje nego što bi rasle da ne ulazimo u eurozonu.
- Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sa zemljama EU-a koje ne ulaze u eurozonu, Mađarska, Češka, Poljska, tamo su kamatne stope značajno porasle, nalaze se između 7 - 11 posto, dok su u RH 3,5 posto - rekao je.
Brojni benefiti ulaska u eurozonu
Ministar financija Marko Primorac rekao je da su brojni benefiti ulaska u eurozonu.
- Ulaskom u eurozonu doći će do eliminacije valutnih rizika. Bitno je naglasiti da je većina našeg javnog duga, više od 70 posto, bila denominirana u euro. Prihvaćanjem eura taj valutni rizik bit će otklonjen. Kreditni rizik, svi instrumenti zaduživanja bit će niži i to će se posljedično odraziti i na troškove zaduživanja svih subjekata u državi - istaknuo je.
‘Eurozona - jedna od najnesigurnijih stvari‘
Sindikalist Vilim Ribić rekao je kako je ponosan što je građanin Europe jer je to "zajednica naroda koja je na najvišem civilizacijskom nivou na ovoj planeti".
- Ako je nešto najbolje, ne znači da je savršeno. Nakon ulaska u EU imao sam priliku i čast biti član europskog gospodarskog socijalnog vijeća i radeći u tom tijelu uočio sam koliko puno stvari nije završeno i koliko je puno stvari na staklenim nogama. Jedna od najnesigurnijih stvari je eurozona. To je poluizgrađena kuća koja nema izgrađene institucije za pomoć državama kad upadnu u krizu - izjavio je za HRT.
- Eurozona ovakva kakva je bez osiguranja bankarskih depozita, bez većeg proračuna, bez političke unije, bez fiskalne i kapitalne unije..., svi ti elementi nedostaju da bi EU mogla uskočiti onim zemljama kad upadnu u krizu. U vrijeme financijske krize od 2008. do 2015. najbolje se vidjelo na primjerima Finske koja je imala probleme s izvozom, Irske, Grčke, Portugala, Španjolske - EK-a i EU-a nije bilo nigdje kad su se navedene zemlje suočavale sa zastrašujućim padom zapošljavanja. Kod nas je ta situacija i više pogoršana jer imamo efekt useljavanja - istaknuo je.
Ministar Primorac rekao je kako se ne bi složio da EU ne pruža mehanizam za zaštitu država u poteškoćama.
- Hrvatska će uskoro postati članica europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža dodatnu financijsku pomoć i mogućnost povoljnog financiranja za države koje se nađu u poteškoćama. Iz toga su se financirale i navedne države, među njima i Grčka.
Maloprodajni lanci i veliki trgovački centri spremni
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekla je kako se veliki maloprodajni lanci i veliki trgovački centri više od godinu dana pripremaju za uvođenje eura i da su spremni.
- Oni su kontinuirano provodili edukacije zaposlenika, prilagođavali softversku podlogu kako bi mogli što je moguće prije i ažurnije provoditi konverziju na blagajničkom mjestu. Oni su spremni i neće biti problema. Što se tiče manjih i srednjih obrtnika, postoje objektivne okolnosti u sljedećih nekoliko dana koji će se tolerirati dok se stvari ne uhodaju. To znači da će u prvih nekoliko dana moći vraćati i kune - rekla je istaknuvši da su svi spremni i da ne očekuju nikakve dramatične situacije.
Mijenjanje kuna u eure
Guverner Vujčić rekao je da će građani moći cijelu 2023. godinu mijenjati kune u eure u financijskim institucijama, a nakon toga u HNB-u.
- Novčanice ćete moći mijenjati zauvijek, a kovanice samo sljedeće tri godine.
Na pitanje što će biti s kunama, odgovorio je kako je to bio veliki logistički problem.
- Mi skupljamo kovanice i imat ćemo oko 1,1 milijardu kovanica, što je težina 124 zagrebačka tramvaja. Morali smo pronaći mjesto gdje ćemo ih pohraniti jer ne postoji sef u koji se može pospremiti 124 zagrebačka tramvaja, pa smo u dogovoru s vojskom izgradili objekt na području vojarne gdje će se čuvati te kovanice tri godine, a onda ćemo ih prodati kao sirovinu - rekao je Vujčić.
Što ako se raspadne eurozona?
Na pitanje što ako se raspadne eurozona i Nijemci odluče vratiti marku, rečeno je:
- Tad će Hrvatska odlučiti što će napraviti. Ili ćemo kupovati nove novčanice ili će nešto biti s ovima. Postoje različiti scenariji, ali sasvim sigurno ne pristupamo danas u eurozonu razmišljajući o tome kako ćemo izaći - rekao je guverner Vujčić za HRT.
- Dobro je za Hrvatsku da ulazi u eurozonu jer da ne ulazimo sad, bilo bi nam teže i u ovoj krizi i u svim budućim krizama - istaknuo je.
Weber je dodala kako je ulazak u eurozonu za hrvatsko gospodarstvo jedna od najboljih vijesti koja se dogodila.
- Poboljšat će nam se konkurentnost. A kad se tu još doda ulazak u Schengen, gdje će protok roba i ljudi biti lakši i brži, onda govorimo o dva trenutka u povijesti naše države koja su ekstremno važna za poboljšanje hrvatskog gospodarstva - rekla je.
‘Trebamo raspravljati i o rizicima‘
- Mene zabrinjava da akteri naše politike i čelni ljudi financijskog sektora nude bajkovitu sliku, a toliko je zabrinjavajućih elemenata. Ne tvrdim da će to baš tako ispasti, moguće da bude i dobro, ali brine me što ne raspravljamo o stvarnim rizicima, nego nudimo optimističnu sliku. Kad smo ulazili u EU nismo se pripremili kao zemlja, nismo odgovorili na liberalizaciju tržišta radne snage i izgubili smo 400.000 ljudi - izjavio je Ribić i sugerirao da se pozabavimo i rizicima jer ovo je, kako je rekao, epohalna odluka.