Za desetak dana, a najdulje za dva tjedna, u bolnicama bi trebala krenuti nova organizacija rada odnosno ponovo će se obavljati pregledi koji nisu hitni, operacije i dijagnostika i pokušati nadoknaditi zaostatak na listama čekanja.
Naravno, sve to uz maksimalne mjere opreza kako se ne bi dogodilo da u bolnicu “zaluta” pacijent s Covidom-19. Zbog toga će se ovih dana izraditi i epidemiološke smjernice za postupanje u sljedećem razdoblju, među kojima je i odgovor na pitanje tko će od “hladnih” pacijenata morati biti testiran prije nego što bude pregledan ili operiran.
Oprez zbog korone
Naime, u prošla dva mjeseca pacijentima su otkazani brojni pregledi, operacije i dijagnostički postupci u hrvatskim bolnicama, a razlog općepoznat - epidemija koronavirusa zbog koje je organizacija rada bila podređena u potpunosti toj činjenici. Primali su se samo hitni pacijenti, odrađene su onkološke operacije kao i onkološka terapija, a sve ostalo bilo je “na čekanju”.
No, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da bi jedna od mjera “relaksacije” u bolnicama trebala biti i ona o njihovu postupnom vraćanju svakodnevnim poslovima, odnosno pacijentima koji nisu hitni. Nedvojbeno, epidemija je povećala liste čekanja i gotovo je sigurno da će svi pokušati maksimalno povećati rad kako bi se nadoknadilo ono što je propušteno tijekom posljednja gotovo dva mjeseca. Dio ravnatelja drži da bi se barem dijelom to moglo nadoknaditi, primjerice pojačanim prekovremenim radom ako za to postoji mogućnost.
- Nećemo u potpunosti odmah moći nadoknaditi zaostatak jer nam je potres ‘zatvorio’ čak 430 kreveta. To je četvrtina naših kapaciteta (1728). Naime, dio naših zgrada trenutačno je neupotrebljiv i to ortopedija, dermatologija i Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu, koje su preseljene na lokaciju na Rebru.
No, polako se snalazimo tako da će se Klinika s Jordanovca preseliti u zgradu Zavoda za psihološku medicinu, a taj zavod u prizemlje Hotela Rebro. Za ortopediju će se osposobiti još jedna kirurška dvorana tako da bi uskoro mogle početi operacije ugradnje, kuka i koljena, najprije za prioritetne pacijente, a onda i za ostale - objašnjava prof. dr. Ante Ćorušić plan po kojem drži da bi za desetak dana, a najkasnije za dva tjedna bolnica mogla doći u uobičajeni proces rada, ali uz obavezan oprez zbog Covida-19.
Specifičnosti
- Sigurno neće biti jednoobraznog povratka ritma rada prije Covida-19 jer svaka bolnica ima svoje specifičnosti. Povećat ćemo maksimalno količinu posla, ali, primjerice, bit ćemo ograničeni brojem kirurških dvorana, ali i osoblja.
U ovom trenutku što se tiče zdravstvenih djelatnika i Covida-19, situacija se znatno popravila jer imamo samo njih 30 u samoizolaciji. No, moram reći da su zagrebačke bolnice tijekom proteklog razdoblja primale i sve hitne i onkološke pacijente iz KB-a Dubrava, a to će nastaviti i dalje. Također, plastični kirurzi iz te bolnice trenutačno rade u Klinici za tumore - objašnjava prof. dr. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.
“Sigurno je da ćemo uskoro pojačati rad ne bismo li nadoknadili zaostatke. No, da bismo mogli odrediti koliko dnevno možemo pojačati program rada, moramo pričekati upute epidemiologa. To znači da trebamo znati koga testirati, a koga ne, odnosno koliki su kapaciteti za testiranje - objašnjava prof. dr. Mladen Bušić, ravnatelj KB-a Sveti Duh.
Prilagodba posla
“Zasad KB Dubrava ostaje primarni respiratorni centar u koji će se i dalje primati pacijenti nakon što se popune kreveti u infektivnoj klinici. Osim toga, moramo odlučiti što će biti s ostatkom bolnice odnosno hoće li se tamo organizirati rad za ostale pacijente ili će do daljnjega liječnici iz KB-a Dubrava raditi u drugim bolnicama kao pomoć za povećani program nakon epidemije koronavirusa - kaže prof. dr. Ivica Lukšić, koordinator respiracijskog centra u KB-u Dubrava.
Za koji dan epidemiolozi će izraditi mjere kojih će se morati pridržavati bolnice nakon što otvore vrata pacijentima koji nisu hitni, a onda će ići i prilagodba procesa rada. Naime, i dalje će biti nemoguće ući u bolnicu na način kao što se to moglo prije pandemije koronavirusa. Mnoge od mjera, uključujući i trijažu pacijenta, morat će ostati još neko vrijeme, ali sigurno je da će se liste čekanja ipak konačno pomaknuti.