Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik od jutros je pred Haaškim sudom branio ratnu politiku Radovana Karadžića. Iako je devedesetih godina bio njegov ljuti politički oponent, Dodik je jutros došao u Haag, avionom vlade Republike Srpske, na poziv Karadžića kako bi kao svjedok njegove obrane svjedočio o događajima uoči početka rata 1992.
Dodik i tadašnja predsjednica RS Biljana Plavšić su početkom 1998. uz pomoć međunarodne zajednice srušili vlast Karadžićevog SDS-a u Republici Srpskoj i s Pala prebacili sjedište RS u Banjaluku, no u međuvremenu je Dodik toliko politički evoluirao da bi se sada predstavljao kao istomišljenik haaškog optuženika od samog početka i prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini.
Na kraju je dao puno priznanje Karadžiću, rekavši da sam nije bio u pravu kad se zalagao za prihvaćanje mirovnih sporazuma koje je Karadžić redom odbijao i gurao Srbe dublje u izolaciju: "Sada mi je drago da to nije prihvaćeno jer ne bismo imali ovakav stupanj zaštite svojih prava", rekao je Dodik, misleći na Republiku Srpsku.
Isti problemi koji su postojali 1992. i danas nisu riješeni i trajno narušavaju odnose u BiH, ponavljao je Dodik u raznim varijacijama u Haagu: način kako urediti prava sva tri naroda i spriječiti majorizaciju ni do danas nije riješen. U podne je završen glavni dio svjedočenja, u kojem je Karadžić ispitivao svjedoka po unaprijed pripremljenim temama, a nakon 20 minuta pauze Dodika će protuispitivati tužitelj.
Na prvim višestranačkim izborima u BiH u studenome 1990. Dodik je bio član Saveza reformskih snaga Ante Markovića, i na njihovoj listi je ušao u Skupštinu RBiH. I on je s drugim srpskim zastupnicima reformista sudjelovao u stvaranju paralelne srpske skupštine u listopadu 1991.
Branio je Karadžića ponavljajući da je ratni lider Srba u BiH samo iznosio legitimne zahtjeve srpskog naroda. Srbi nikako nisu htjeli raspad Jugoslavije pa ni nezavisnu BiH, a bili su spremni na to pristati samo ako im se osigura minimalna zaštita njihovih interesa, odnosno poseban entitet, kao što je to bilo predviđeno prvim Cutillerovim mirovnim planom o uniji triju republika.
Za rat je zato kriv, ističe Dodik, Alija Izetbegović: svi su 18. ožujka 1992 potpisali Cutillerov plan, no Izetbegović je po povratku u Sarajevo odbio sporazum. Mjesec dana kasnije rat je buktio širom zemlje.
Srbi u BiH nikako nisu htjeli raspad Jugoslavije. "Jugoslavija se pokazala kao najbolja ideja za prostor Balkana, rušenje Jugoslavije prouzročilo ogromna razaranja", svjedočio je. Karadžić ga je pitao bi li Srbi u BiH bili prihvatili Bosnu i Hercegovinu bez posebnog entiteta?
- Srpski narod to odbacuje i tada i sada - odgovorio mu je Dodik. Da je Karadžić na to pristao, ostao bi bez podrške naroda, rekao je.
SDA Alije Izetbegovića čitavo vrijeme je pokušavala rušiti balans tri naroda na kojem je počivala Bosna i Hercegovina, optužio je Dodik. Cilj im je bio da preuzmu vlast nad čitavom BiH i da ukinu Hrvatima i Srbima i ona stečena prava koje priznavao i komunizam, kako bi stvorili unitarnu BiH s bošnjačkom vlašću. "Takvo ponašanje SDA dovelo je do jasnog svrstavanja ne samo SDS-a, nego i nas koji smo bili u drugim partijama, ali i naroda, Hrvata i Srba", rekao je Dodik. Izetbegović je, tvrdi, u to vrijeme radio na provođenju svoje Islamske deklaracije, u kojoj je pisao o tome da muslimani tamo gdje su većina trebaju uvesti svoju vlast i šerijatsko pravo, a biti mirni dok ne postanu većina. "Smatrao sam da je politika Izetbegovića politika opasnih namjera", rekao je.
Za HDZ BiH je rekao da cilj njihove politike bio na prvom mjestu podrška samostalnosti Hrvatske, što im je bilo puno važnije od prava Hrvata u BiH. Fingirali su neku podšku BiH, ali im je bio cilj otcjepljenje Herceg Bosne iz BiH.
- Izetbegović nije imao političku većinu, bez podrške Srba i Hrvata, i u tome leži razlog rata u BiH: on je krenuo lažno se predstavljati po svijetu kao predsjednik BiH kako bi dobio međunarodnu podršku. SDA je formirala Patriotsku ligu koja je krenula s naoružavanjem Muslimana, i prve žrtve u BiH su bili Srbi koje su ubili Bošnjaci, što je među Srbima jačalo uvjerenje o nužnosti organiziranja - ispričao je Dodik.
- Izetbegovićeva ideja je bila da BiH bude unitarna zemlja, po principu jedan čovjek jedan glas, što bi značilo unitarnu zemlju Bošnjaka, što nije moglo proći niti može - naglasio je.
Dodik je svjedočio da nikad 1992. ni na jednom sastanku nije čuo da bi Karadžić ili SDS imali plan ukloniti Hrvate ili Muslimane/Bošnjake, niti za nekakva etnička čišćenja. Govorio je kako u njegovim Laktašima i danas živi mala zajednica Bošnjaka, a osobno je sredinom 1992. spriječio napad na Bošnjake u jednom selu u njegovoj općini.