OSIJEK – Svega 45.000 kuna ove je godine iz Ministarstva zdravlja proslijeđeno Zavodima za javno zdravstvo pet slavonskih županija za kontrolu sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane. Proračunom im je, inače, bilo predviđeno 90.000 kuna, no očito u blagajni Ministarstva nema dovoljno novca za ovaj važan segment zdravstvenog sektora, pa se u istočnu Hrvatsku spustila tek polovica predviđenog iznosa.
- S tim novcem u ovoj je godini na području pet slavonskih županija ukupno analizirano 152 uzorka hrane – 49 uzoraka sendviča, 45 kolača, 41 sladoleda, 17 sira i 0 mesa, izvijestila je dr. Suzana Ćavar, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju ZZJZ Osječko-baranjske županije na sastanku kojeg je župan Vladimir Šišljagić sazvao kako bi se analiziralo stanje sigurnosti hrane na području Osječko-baranjske županije, a nakon što u našoj zemlji svakodnevno na površinu isplivavaju novi slučajevi zaražene i neispravne hrane na tržištu.
Podaci koje je iznijela dr. Ćavar odnose na uzorke koji su analizirani u laboratoriju u Osijeku, pa su moguća odstupanja, ali tek neznatna, jer se većina analiza obavlja u Osijeku. Dodala je i da je problem s domaćim proizvođačima koji se uopće ne javljaju na njihove akcije kontrole primjerice meda. Nešto su bolji podaci Hrvatske agencije za hranu, koja iz godine u godinu pojačava svoje akcije kontrole hrane i salmonele na nacionalnoj razini. Tako je od 1.657 uzoraka kontroliranih 2013., pri čemu u jednome otkrivena salmonela, taj broj u 2015. skočio na 5.277 kontrola. Salmonela je otkrivena u 143 uzorka
- Kada se kontrole pojačaju, normalno da će se nešto naći. Što se tiče smrznutog mesa, treba istaknuti da kvaliteta mesa ne opada značajno kroz 8 mjeseci. Nemam ništa protiv uvoza, dapače, ali potrebno je na nacionalnoj razini za one proizvode koji su ključni propisati određene standarde kako bi se zaštitila naša domaća proizvodnja i zdravlje naših potrošača, istaknula je Andrea Gross-Bošković, ravnateljica HAH-a, dok je župan Šišljagić katastrofalnim ocijenio podatak o preko 23 milijarde kuna vrijednim prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima uvezenim u Hrvatsku prošle godine.
- Nemamo dostatnu proizvodnju hrane ni za naše tržište, jer je uvozni lobi uništio domaću proizvodnju. Unazad 12 godina, od 50.777 proizvođača mlijeka, u Hrvatskoj je ostalo njih 8.600. U našoj županiji bilo ih je 2843, završili smo na 547, rekao je Šišljagić zapitavši se „zašto se u Hrvatskoj može jesti svinjsko meso staro 10 godina, ako je Njemačka odlučila da ono nakon 6 mjeseci nije za konzumaciju?“ Dožupan Željko Kraljičak istaknuo je, pak, kao zabrinjavajući podatak činjenicu da ne postoji zakonski rok za smrznuto meso, pa se u trgovinama teoretski može naći i meso staro 40 godina. Na sastanku je zaključeno kako je nužno potrebno promijeniti standarde uzorkovanja i testiranja zdravstvene ispravnosti hrane, posebice uvozne, a puna podrška dana je ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću.