Osam nekretnina ponuđeno je ovog tjedna Dubrovačko-neretvanskoj županiji na prodaju za ukupno više od 40 milijuna kuna. Nekretnine imaju svojstvo spomenika kulture i kao takve se prilikom prodaje najprije moraju ponuditi gradu, županiji i državi. Među ovim nekretninama nalazi se jedna na otoku Lopudu koja godinama privlači pažnju esteta i ljubitelja dizajna interijera, a na prodaju je stavilo trgovačko društvo Rees Roberts za 9,650.000 kuna, piše Dubrovački vjesnik.
Lucien Rees Roberts, čije se ime nalazi u kući slavnih dizajnera interijera, na stranicama svoje nagrađivane tvrtke za dizajniranje unutarnjih prostora i krajolika, među ostalim, izdvaja upravo kamena zdanja na Lopudu. Osim ove nekretnine, ponuđene su kuće i stanovi u spomeničkoj jezgri u rasponu od milijun do 9,830.000 kuna te objekt u Pilama za 6,7 milijuna kuna. Iznosi su samo ponude vlasnika lokalnim upravama, a one u pravilu odbijaju kupovinu, i ne znači da će na tržištu postići navedene cijene.
Zgrožen izjavom kolegice
Dubrovnik godinama odskače od prosječnih hrvatskih cijena kvadrata stambenog prostora i zemljišta, no predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Dubrovniku, Mato Alavija kaže kako je laž da cijene nisu padale u ovoj koronakrizi.
- Situacija u prometu nekretnina mijenja se iz mjeseca u mjesec. Gledam u posljednje vrijeme mnogo kolega koji daju paušalne izjave na ovu temu. Neki dan sam zgrožen na dnevniku slušao vlasnicu agencije za nekretnine iz Splita koja izjavljuje kako se u Dubrovniku kvadrat prodaje za četiri do šest tisuća eura. U Dubrovniku takve cijene više ne postoje! Trenutačno u ponudi imam stan na Montovjerni po cijeni 2.200 eura za četvorni metar i za njega nema kupca. Prije dva mjeseca prodao sam stan od 55 kvadrata za istu cijenu kvadrata, a pola godine je bio na prodaji. Dakle, 3.500 ili četiri tisuće eura za kvadrat? Ovdje to više nitko ne plaća! To nema veze s realnošću! Istina, svojedobno su se u Dubrovniku prodavale novogradnje za 3.700 ili 3.800 eura po četvornom metru, s parkirališnim mjestom, garažom i slično. Sad je jako teško naći kupca, a to mora biti doktor ili netko drugi tko ne ovisi o COVID-mjerama, nije izravno ovisan o turizmu, a uz sve to su i banke su postrožile uvjete odobravanja kredita. Obitelji koje imaju 14 ili 15 tisuća kuna mjesečnih primanja zajedno, dignu stambeni kredit od 160 tisuća eura i plaćaju mjesečnu ratu od otprilike 5.500 kuna – komentira Alavija.
Koliki je pad prodaje i zanimanja za kupovinu nekretnine, u njegovom slučaju govori podatak kako je u normalnim okolnostima dnevno primao 50 do 70 poziva, a sad se sve svelo na pet do sedam poziva tjedno. Ohrabreni baratanjem nerealnih cijena, neki i danas misle kako za stari stan u gruškom neboderu ili lapadskoj zgradi mogu dobiti tri tisuće eura po kvadratu, no dubrovački posrednik tvrdi kako ga nikad neće prodati ni riješiti se nekretnine s takvim stavom. Alavija kaže kako je zamrla praksa plaćanja graditeljima 20 do 50 posto cijene stana unaprijed.
Pola unaprijed?
- Ljudi više ne žele davati unaprijed nikakav novac za nekretninu koja će eventualno jednog dana biti izgrađena. To se događalo u vrijeme kad nije bilo stanova i ljudi nisu imali izbora, a proći će još mnogo vremena dok opet dođemo u tu situaciju. Osim toga, 90 posto nekretnina koje idu u prodaju nemaju spremnu dokumentaciju. Vlasnici uopće ne znaju koje uvjete treba ispuniti prije prodaje, od vlasničkog lista, popisa posjeda do uporabne dozvole koja je neophodna da bi se nekretnina prodala. Kad se sve pripremi, onda se nekretnina lako proda – kaže Alavija.
Očekuje se da će mali stanovi, rađeni kao apartmani, po cijeni od 100.000 do 150.000 eura ostati najbolje prodavani na tržištu.
Kad su pitanju ekskluzivne nekretnine, poput onih zaštićenih u spomeničkoj jezgri, kontaktnim zonama, ili na Elafitima, obnovljene vile s bazenima, dizajnerskim potpisom, Alavija kaže kako ovisi od slučaja do slučaja, da postoje kupci, ali većina se takvih zdanja ipak prodaje po pet, šest godina.
- Čak i ljudi koji imaju ozbiljan novac čekaju što će se događati u ovim neizvjesnim vremenima – kaže sugovornik, uvjeren kako će se nakon krize izazvane pandemijom mnogo toga promijeniti i u nekretninskom poslu, piše Dubrovački vjesnik.