Vrijeme curi i sve je manje nade da će komplicirani proces zamjene nacionalne valute eurom u Hrvatskoj proteći u atmosferi zaštite potrošačkih prava.
Ministarstvo gospodarstva, naime, još uvijek nije raspisalo natječaj za projekte namijenjene potrošačkim udrugama koje bi trebale biti uključene u nadziranje procesa uvođenja eura, a s obzirom na činjenicu da je za svih šest projekata ukupno predviđeno tek 720 tisuća kuna, izgledno je da će i one rijetke udruge koje se jave na natječaj teško uspjeti realizirati bilo kakve ambicioznije projekte.
Kako su pojasnili iz Ministarstva gospodarstva, natječaj će biti raspisan tijekom ovog mjeseca - dakle samo nekoliko mjeseci prije početka obveze iskazivanja dvojnih cijena - a predviđeno je da udruge provode aktivnosti praćenja kretanja cijena i roba u eurima i kunama, praćenje dvojnog iskazivanja cijena, praćenje ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena te praćenje poštivanja načela etičkog kodeksa.
Nepošteni trgovci
O važnosti nadzora prelaska na euro od potrošačkih udruga jako se dobro zna, zahvaljujući slovenskom iskustvu - kod naših susjeda nacionalna je udruga Zveza potrošnikov Slovenije nadzor počela provoditi čak dvije godine prije uvođenja eura, a najveći utjecaj na sprečavanje divljanja cijena imale su dvije njihove aktivnosti, nadzor cijena te objava crnih lista trgovaca koji su cijene proizvoda neopravdano dizali iznad šest posto.
Te su se liste ispočetka spominjale kao izgledne i u Hrvatskoj, potom se od njih odustajalo te ih opet uvodilo, a sudeći prema posljednjem odgovoru koji smo primili iz Ministarstva gospodarstva, udrugama će biti ostavljena mogućnost da ih same vode, ali to nikako neće biti obavezno.
"Udruge će na svojim internetskim stranicama moći objavljivati popis poslovnih subjekata koji neopravdano povećaju cijene, ne iskazuju dvojno cijene i neispravno preračunavaju i zaokružuju cijene. To su prvi koraci koje Vlada i Ministarstvo poduzimaju, no s obzirom na to da će se cjelokupna situacija u narednom razdoblju pomno pratiti i analizirati, prema potrebi uključivat će se dodatni mehanizmi kontrole", poručili su iz Ministarstva.
Dakle, crne liste bit će opcionalne, jednako kao i popisi koje će moći voditi udruge, a koje se već u startu ograđuju od tog posla.
Naime, kako neslužbeno doznajemo, udruge bi bile spremne voditi popise nepoštenih trgovaca kada bi znale da će država u slučaju tužbi stati na njihovu stranu, no kako je i samo Ministarstvo gospodarstva dosad slalo prilično konfuzne poruke u vezi toga želi li crne liste ili ne, zasad se čini kako se zbog straha tim poslom u Hrvatskoj nitko neće htjeti baviti.
Prilika za profitere
Kad se tome pridoda kašnjenje raspisivanja natječaja, kao i činjenica da su potrošačke udruge u Hrvatskoj teško potkapacitirane, opravdan je strah onih koji smatraju da će proces prelaska s kune na euro biti idealna prilika za sve one koji će tu htjeti profitirati.
"Veseli nas činjenica da se raspisuje natječaj, ali jasno je kako je to u odnosu na sam proces vrlo kasno. Vidjet ćemo što je uopće za taj novac moguće napraviti, kao i koje su udruge u stanju iznijeti projekte. Nažalost, Slovenija je, kad je to u pitanju, bila na Marsu, a mi još nismo izmigoljili niti iz podruma", slikovit je bio predsjednik Udruge Potrošač Igor Vujović.
Kako doznajemo, ukupan iznos od 720 tisuća kuna namijenjen je za realizaciju šest projekata u razdoblju od rujna ove godine do kraja 2023. godine, iz čega je jasno kako je država odlučila štedjeti kad je u pitanju zaštita potrošača. Što je, uostalom, samo nastavak višegodišnje institucionalne prakse u Hrvatskoj. Dvojno iskazivanje cijena, plaća i mirovina trebalo bi krenuti u rujnu ove godine.