KANDIDATI

Za prestižno mjesto na Sudu za ljudska prava bore se Mrčela, Kušan i Derenčinović

Potvrdi li ih Vlada, troje kandidata bit će pozvano na intervju pred Odbor za pravosuđe Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
Marin Mrčela
 Ronald Goršić/Cropix

Lovorka Kušan, sutkinja Ustavnog suda, Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, i Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, potvrdi li ih Vlada na sjednici u četvrtak, bit će i službeni kandidati za mjesto novog hrvatskog suca na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Ta je tri imena stručno Povjerenstvo, kako neslužbeno doznajemo, predložilo Vladi nakon što je sa svih sedam kandidata koji su se javili na natječaj, taj sud održao intervjue. Kandidati su na intervjuu, uz stručna pitanja vezana uz njihovu pravnu karijeru, morali odgovarati i na pitanja profesora engleskog i francuskog koji su testirali njihovo poznavanje dvaju službenih jezika suda za koji se natječu.

Potvrdi li ih Vlada, troje kandidata bit će pozvano na intervju pred Odbor za pravosuđe Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu. Taj će odbor, nakon provedenih intervjua, jednoga od njih predložiti Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Potvrdi li ga Parlamentarna skupština, izabrani kandidat na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zamijenit će sadašnju hrvatsku sutkinju.

Povjerenstvo je poučeno ranijim iskustvom kad je Hrvatskoj iz Strasbourga vraćena lista predloženih kandidata, ovaj put Vladi predložilo i rezervnu kandidatkinju. To je Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno-procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ona je predložena za slučaj da u završnici procedure izbora koja će se odigrati pred Odborom za pravosuđe Parlamentarne skupštine VE, netko od troje predloženih kandidata ne zadovolji tražene, prilično visoke kriterije propisane za suca Suda u Strasbourgu. Rezervni kandidat osigurava da se u slučaju odbijenice procedura izbora ne mora ponavljati.

Praktično iskustvo

Kandidatkinja Lovorka Kušan koja je do izbora u Ustavni sud u lipnju 2016. bila istaknuta odvjetnica, među prvima je u Hrvatskoj počela zastupati hrvatske građane koji su se tužbama obraćali Europskom sudu za ljudska prava. Izborila je pred tim sudom brojne presude u kojima je dokazala da su hrvatski nacionalni sudovi i druga državna tijela svojim presudama i odlukama prekršili prava građana zajamčena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

Upravo joj bogato praktično iskustvo i poznavanje prakse Europskog suda za ljudska prava daje komparativnu prednost ispred ostala dva kandidata. U protekle četiri godine rada na Ustavnom sudu istaknula se brojnim argumentiranim izdvojenim mišljenjima i zahtjevima za više javnosti u radu Ustavnog suda.

Presuda u korist Ferala

Marin Mrčela jedan je od najistaknutijih hrvatskih sudaca. Šira je javnost čula za njega 1996. kad je kao mladi sudac Općinskog suda u Zagrebu u kaznenom postupku koji je DORH prema odobrenju predsjednika Tuđmana pokrenuo protiv urednika tjednika Feral Tribune Viktora Ivančića i Marinka Čulića zbog navodne uvrede i klevete predsjednika države, presudio u korist urednika Ferala, tj. u korist slobode govora i slobode satiričnog izražavanja.

Četiri godine kasnije napredovao je na Županijski sud, a 2008. i na Vrhovni. Doktor je kaznenih znanosti i docent na Pravnom fakultetu u Osijeku. Mrčela u završnici procedure izbora ima dobre izglede ne samo zbog uspješne sudačke i akademske karijere, nego i zbog međunarodnog angažmana. Godinama je pri vrhu, a trenutačno i predsjednik GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe.

Voditelj Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Davor Derenčinović redoviti je profesor na tome fakultetu, aktualni predsjednik GRETA-e, ekspertne skupine Vijeća Europe zadužene za nadzor nad borbom protiv trgovine ljudima među članicama Vijeća Europe. Derenčinović je i član Iustitiae et Pax, tijela Hrvatske biskupske konferencije, što ga u javnoj percepciji svrstava u krug konzervativnijih pravnika. Bio je i predsjednik Komisije za pomilovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je 2016. raspuštena nakon kontroverznih odluka o pomilovanjima koje je predsjednica donijela na prijedlog te komisije.

Kandidati

Lovorka Kušan
Sutkinja Ustavnog suda od 2016. Bila je istaknuta odvjetnica, među prvima je počela zastupati hrvatske građane na Europskom sudu za ljudska prava gdje je u brojnim presudama obranila prava građana zajamčena Konvencijom

Marin Mrčela
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda doktor je kaznenih znanosti i docent na Pravnom fakultetu u Osijeku. Ima dobre izglede ne samo zbog uspješne sudačke i akademske karijere, nego i zbog međunarodnog angažmana

Davor Derenčinović
Predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu i član Iustitiae et Pax, tijela Hrvatske biskupske konferencije. Bio je i predsjednik Komisije za pomilovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Zlata Đurđević
Predstojnica Katedre za kazneno-procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu predložena je za slučaj da u završnici procedure izbora netko od troje predloženih kandidata ne zadovolji tražene, prilično visoke kriterije

Potpredsjednica suda Ksenija Turković odlazi u studenome

Sadašnjoj hrvatskoj sutkinji u Europskom sudu za ljudska prava Kseniji Turković, inače profesorici kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, osmogodišnji mandat istječe u studenome ove godine, a pravila suda priječe joj da se kandidira ponovno.

U mandatu na koji je izabrana 2012. bila je jedna od cjenjenijih sutkinja, o čemu govori i činjenica da je lani izabrana i za potpredsjednicu toga suda. Obje dosadašnje hrvatske sutkinje u Europskom sudu za ljudska prava na taj su sud došle iz akademskih krugova. I prva hrvatska sutkinja u Strasbourgu, Nina Vajić, koja je na Sud izabrana 1998. nakon hrvatskog prijema u Vijeće Europe, također je bila profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sudačku je dužnost obavljala do 2012., a izbor na još jedan mandat iznimno joj je omogućen jer prvi mandat na koji je izabrana 1998. nije odradila u punom trajanju.

Svaka država članica Vijeća Europe ima po jednog suca u Europskom sudu za ljudska prava. Tome se sudu može obratiti svaki građanin bilo koje članice Vijeća Europe koji smatra da mu je njegova država upravnom ili sudskom odlukom povrijedila neko od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema broju tužbi koje građani podnose protiv svoje države, odnosno njezinih odluka i presuda, među članicama Vijeća Europe Hrvatska je pri samome vrhu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. svibanj 2022 12:47