Nakon što je, zbog prosvjeda mještana otoka Ilovika i blokade gradilišta, neslavno propao projekt luke Mrtvaška na Lošinju, izgledno je da bi na sličan način mogao okončati još jedan projekt "lučke renesanse" u režiji Županijske lučke uprave primorsko-goranske.
Naime, za projekt Ribarske luke Krk težak ukupno 55 milijuna kuna u lipnju je istekla građevinska dozvola, ali i lokacijska dozvola, što znači da u ovom trenutku nije niti moguće početi s gradnjom sve i da se sutra odabere izvođač radova. Građevinska dozvola postala je pravomoćna 2. lipnja 2016., a kako joj je rok valjanosti tri godine, unutar koje investitor mora pristupiti gradilištu, već je jednom produljivana 2019. No, od tada su prošle tri godine, a radovi još nisu počeli, tako da je od 2. lipnja ove godine projekt praktički opet na početku i kako bi se opet trebalo ići u prikupljanje sve potrebne projektne dokumentacije, kao i na raspisivanje natječaja za izvođača, više nije realno da bi mogao biti dovršen unutar predviđenih rokova, do kraja 2023.
U veljači prošle godine, na predstavljanju u krčkoj gradskoj vijećnici, Darijo Vasilić rekonstrukciju ribarske luke proglasio je "generacijskim projektom". Prije toga, 12. siječnja 2021., odlukom Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Županijskoj lučkoj upravi Krk dodijeljena su sredstva u sklopu mjere "Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i skloništa". Odobreno im je tako 37,3 milijuna kuna, od čega je 75 posto iznosa, odnosno 30 milijuna kuna trebalo biti financirano iz fondova EU, a 9,3 milijuna kuna trebala je financirati država iz Fonda za ribarstvo i ruralni razvoj. Razliku do ukupnog iznosa trebali su zajednički financirati Grad Krk i Županijska lučka uprava Krk, odnosno Primorsko-goranska županija.
Dubioze od početka
Okosnica projekta Ribarske luke Krk trebalo je biti produženje glavnog lukobrana u dužini od 200 metara te proširenje na 12 metara, čime bi, prema Županijskoj lučkoj upravi, trebali biti osigurani dovoljni kapaciteti i sigurno privezište za ribarske brodove. Projekt uključuje i izgradnju kompletne komunalne opreme, kao i autonomnog fotonaponskog sustava te nabavu električnih vozila za skupljanje otpada i pranje javnih prometnih površina. Oprema za preuzimanje i skladištenje ribe obuhvaća rashladnu komoru s ledomatom, vagu-viličar i kašete za ribarsku opremu, a projekt uključuje i svjetlovodno kabliranje u sklopu rekonstrukcije lukobrana.
No, za gradsku opoziciju, koju predvodi Nezavisna lista Krk, projekt Ribarske luke bio je dubiozan već u samome startu te su ga proglasili lošim i skupim. Upozoravali su da ulaganje u luku ne uključuje izgradnju niti jednog novog komunalnog veza, da će Krčani i njihovi gosti ostati bez svih plaža na lukobranu i oko njega, kao i bez betonskog sunčališta na zidiću i šetnice na samom lukobranu, jer bi duž cijelog sadašnjeg lukobrana, kao i duž 200 metara novog, trebala biti izgrađena prometnica za kamione širine 5,5 metara, ispod koje je planirana ugradnja vodovoda, električnih instalacija i ostala infrastruktura. Budući da projekt u cijelosti nikada nije predstavljen javnosti, ostala su otvorena i pitanja kako bi kamioni za ukrcaj potencijalnog ulova trebali uopće stizati na lukobran, kao ni kojom će trasom prometovati teška mehanizacija za izvođenje radova. Iz Nezavisne liste upozorili su i da benzinsku postaju, jer bi trebala biti namijenjena samo za ribare, neće moći koristiti vlasnici barki i brodica, kao i na to da izgradnja nove luke uključuje uklanjanje ikoničkog krčkog crvenog svjetionika.
Kritike projekta
- Mi nismo nikada bili ribarska luka nego luka otvorena za javnost, tako da je nejasno zašto se uopće išlo na natječaj iz ovog fonda, a ne iz Fonda za koheziju, preko kojeg se mogu povući sredstva za drugi tip luke. Ne znam kako je netko uopće zamislio da će, kroz uske uličice u centru turističkog naselja, prometovati kamioni koji bi na dnevnoj bazi trebali dolaziti po ulov. Sve to skupa djeluje kao da se išlo pogodovati potencijalnom izvođaču koji, uzgred rečeno, još nije odabran. Građevinska i lokacijska su ukinute, a novi Zakon o zaštiti okoliša je takav da će biti potrebna studija utjecaja na okoliš, što je još najmanje pola godine. Na idućoj sjednici Gradskog vijeća tražit ću da se Grad Krk povuče iz ovog projekta, jer smo već potpisali ugovore - rekao nam je krčki vijećnik Goran Marević iz Nezavisne liste, dodajući da su cijeli slučaj već prijavili OLAF-u.
U PGŽ-u, u čijoj je nadležnosti nositelj projekta Županijska lučka uprava, kažu samo da se "ispituju mogućnosti nastavka projekta prema postojećoj projektnoj dokumentaciji".