Kako smo ranije danas izvijestili, ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep preminuo je u 69. godini života. Merčep je zbog zločina nad srpskim civilima u slučaju Pakračka Poljana bio pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora.
U svibnju 2016. nepravomoćno je osuđen na pet i pol godina zatvora jer kao zapovjednik postrojbe poznate kao "merčepovci" nije spriječio zločine nad srpskim civilima, a Vrhovni sud mu je u veljači 2017. kaznu povisio na sedam godina. U ožujku 2020. je odlukom Vrhovnog suda uvjetno pušten iz zatvora nakon tri četvrtine semogodišnje kazne.
Od početka je tvrdio da je nevin, a poricao je i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. Tužiteljstvo ga je isprva teretilo da je zapovijedao zločine, no optužnica je potom ublažena pa je osuđen jer svoje podređene u zločinima nije spriječio.
- Vaša odgovornost proizlazi iz zapovjedne odgovornosti, odgovornosti da spriječite i sankcionirate zločine. Da ste ih spriječili, hrvatska prošlost bi jednim dijelom izgledala drugačije. Vi ste, gospodine Merčep, ostali na potpuno pogrešnoj strani hrvatske povijesti - rekao je u svibnju 2016. predsjednik sudskog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, sudac Zdravko Majerović, na kraju obrazloženja presude kojom je Tomislava Merčepa osudio na kaznu od pet godina i šest mjeseci zatvora zbog nesprečavanja ratnog zločina nad civilima 1991. godine, koji su počinili pripadnici pričuvne postrojbe MUP-a RH u Pakračkoj Poljani i Zagrebu.
Pljačke i mučenja
Sudac Majerović na početku obrazloženja istaknuo je da je i samo tužiteljstvo već ranije izmijenilo optužnicu i odustalo od optužbe da je Merčep zapovjedio pojedine zločine te ga se umjesto toga teretilo da kao faktički zapovjednik spomenute postrojbe zločine nije spriječio kao i da, iako je znao da se oni događaju, nije sankcionirao počinitelje.
U četiri godine suđenja najviše je vremena i energije potrošeno, nastavio je predsjednik vijeća, na pitanje zapovijedanja pričuvnom postrojbom MUP-a.
- Nije utvrđeno postojanje nikakve zapovijedi o imenovanju zapovjednika postrojbe. No, niz saslušanih svjedoka potvrdilo je da ste vi zapovijedali tom postrojbom, a pročitani su i vaši intervjui iz prve polovice 90-ih u kojima ste se sami prikazivali kao njezin zapovjednik - kazao je sudac Majerović, podsjećajući i na konkretne svjedoke koji su potvrdili da su nakon privođenja opet pušteni po Merčepovoj zapovjedi ili da ih se nije “diralo” jer je tako naložio Merčep.
Zbog svega toga sud je nedvojbeno, dodao je sudac, utvrdio da je Merčep bio faktični zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a u Pakračkoj Poljani. Također je utvrđeno da je manji dio pripadnika te postrojbe počinio niz zločina nad civilima, protuzakonita uhićenja i zatvaranja, premlaćivanja, pljačke, mučenje i ubojstva, koja su se događala u listopadu, studenome i prosincu 1991. godine.
Ubojstvo obitelji Zec
Uglavnom je riječ bila o odvođenju ljudi iz pozadinskog područja Pakračke Poljane, od kojih su mnogi ubijeni u Pakračkoj Poljani. Najbrutalniji zločin bio je ubojstvo Mihaila Zeca, njegove supruge i 12-godišnje kćeri u Zagrebu. Ubojstvo djevojčice Aleksandre Zec sudac Majerović opisao je kao “ogromnu količinu zla” te je napomenuo da je riječ o zločinu koji se u potpunosti može usporediti s ubojstvima djece hrvatske nacionalnosti, koje su u drugim dijelovima Hrvatske u to vrijeme počinili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
Sudac je citirao tadašnjeg ministra unutarnjih poslova, pokojnog Ivana Vekića, da je jedina zadaća pričuvne postrojbe bila da se bore za obranu Hrvatske, što je većina njezinih pripadnika, dodao je sudac, i činila. No, manji je dio, umjesto da sprečava prodor neprijatelja, bez opravdanog razloga u pozadini uhićivao i dovodio ljude, pritom ih i pljačkajući.
- To je najniži oblik ljudskog postojanja. To nema veze s obranom domovine. Posljedice vaše aktivnosti su katastrofalne - rekao je sudac Majerović. Dodao je da je nevjerojatno kako su neki krali i iživljavali se nad civilima u pozadini skrivajući se iza službenih iskaznica i hrvatske uniforme, dok su se drugi borili.
Pokretačko zlo
- Nanijeli su nemjerljivu štetu i oštećenima i hrvatskoj policiji. Jedini motiv bio im je prikupljanje novca i drugih materijalnih dobara za sebe, kao i nevjerojatno iživljavanje nad ljudima od kojih su neki, koji su pušteni, kasnije postali pripadnici Hrvatske vojske - izjavio je predsjednik sudskog vijeća. Pritom je napomenuo da je nekadašnji pripadnik te postrojbe, u međuvremenu preminuli Munib Suljić, bio “pokretačko zlo” koje je za sobom povuklo i niz mladih i neiskusnih pripadnika te postrojbe. Za nekoliko inkriminiranih zločina nije bilo dokaza pa za njih Merčep nije ni osuđen.
- Propisana kazna za ovo kazneno djelo je od pet do 20 godina. Ali, vi ste danas star i bolestan čovjek i zato kaznu od pet i pol godina držimo primjerenom - zaključio je na kraju sudac Majerović.
'Merčepovci' su, prema tvrdnjama iz optužnice, na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
Za aktivnosti Tomislava Merčepa i njegove skupine hrvatska javnost doznala je još početkom 1992. kad je uhapšena skupina koja je likvidirala zagrebačku obitelj Zec. Privedeni su tada u istrazi progovorili ne samo o ubojstvu te zagrebačke obitelji, već o nizu drugih odvođenja i likvidacija koje su počinili na Pakračkoj poljani.
Zbog proceduralne pogreške oslobođeni su kaznene dogovornosti za ubojstvo obitelji Zec, a kad su posrijedi zločini na Pakračkoj poljani optuženi su i osuđeni samo za ubojstvo svog suborca Aleksandra Saše Antića. Ni u suđenju za ubojstvo obitelji Zec, niti u suđenju za ubojstvo Aleksandra Antića, Merčep nije pozvan niti u funkciji svjedoka.