Ustavni sud na današnjoj je sjednici zabranio održavanje referenduma o “outsourcingu” u javnim službama. Ustavni suci su, naime, zaključili da referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu Organizacijskog odbora za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma nije u skladu s Ustavom.
Opširno obrazloženje
Da podsjetimo, organizacijski odbor je za skupljanje potpisa o referendumu postavio sljedeće referendumsko pitanje kojim je zatraženo raspisivanje referenduma: “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon: ‘Zakon o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru’.”
U podužem obrazloženju svoje odluke Ustavni sud između ostalog navodi kako se “mišljenja unutar demokratskog društva mogu i trebaju razlikovati, što uključuje i suprotstavljena stajališta o tome kako trebaju biti uređeni radnopravni odnosi zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru, korištenje referendumom da bi se postigla apriorna i preventivna zabrana budućih promjena postojećeg zakonskog uređenja koje samo po sebi nije u procesu promjena, a ne postoji ni formalizirana odnosno institucionalizirana namjera Vlade da ga promijeni, nije - s aspekta vladavine prava - u skladu s hrvatskim pravnim poretkom kao cjelinom”.
Ustavni sud također zaključuje kako Organizacijski odbor u svom prijedlogu zakona predlaže zakonske zabrane kojima se štite parcijalni interesi samo jednog dijela zaposlenih što se “izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”.
Provjera ustavnosti
Sedamnaest sindikata iz javnog sektora u lipnju prošle godine pokrenulo je prikupljanje potpisivanja za raspisivanje referenduma protiv uvođenja “outsourcinga” u javnim službama. Uspjeli su prikupiti 612.000 potpisa. No, nakon što se Vlada usprotivila njihovom zahtjevu za raspisivanje referenduma, Sabor je od Ustavnog suda zatražio provjeru ustavnosti referendumskog pitanja. U međuvremenu je Vlada odustala od uvođenja “outsourcinga”, ali su sindikati ipak inzistirali da se referendum održi. Iako je Sabor odluku o upućivanju zahtjeva Ustavnom sudu donio još prošle jeseni, zahtjev je u Ustavni sud upućen tek prije mjesec dana zajedno sa zahtjevom o provjeri ustavnosti referendumskog pitanja o davanju autocesta u koncesiju.
Ustavni traži i ugovor o monetizaciji
Ustavni sud od Vlade je zatražio dodatnu dokumentaciju vezanu uz odluku koju bi trebao donijeti oko referenduma protiv koncesije autocesta, doznajemo od dobro upućenog izvora.
Pretpostavlja se da bi Vlada Ustavnom sudu trebala dostaviti i nacrt ugovora o monetizaciji, što je potvrdila i Jasna Omejec gostujući u ožujku u emisiji HRT-a ‘Javna stvar’. To bi dodatno moglo prolongirati odluku Ustavnog suda je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ustavni sud, naime, ima rok od 30 dana da donese odluku, međutim taj rok počinje teći tek kada zaprime svu zatraženu dokumentaciju. ( G. P. )
Željko Stipić: 'Ovo je sumrak neposredne demokracije'
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Željko Stipić ocijenio je da je odluka Ustavnog suda, koji je nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, smrtna presuda neposrednoj demokraciji u Hrvatskoj te da ta odluka dovodi u pitanje ideju postojanja toga suda.
"Tako sročena odluka Ustavnog suda sigurno predstavlja smrtnu presudu neposrednoj demokraciji u RH", kazao je u razgovoru za Hinu Stipić, koordinator inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga". Ta je inicijativa zatražila raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, što je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.
Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model te je u srijedu referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru proglasio nedopuštenim.
Stipić ističe da je, ako je referendumsko pitanje bilo protuustavno, Ustav očito pisan "za neke druge ljude - ne za male ljude, već za tajkune", te da se "očito Ustavni sud mora prvo odužiti centrima političke moći i donijeti odluku koja njima odgovara". "Time šalje poruku da građani nemaju pravo demokratski se izjašnjavati o stvarima koje ih se životno tiču", dodao je.
Jasno je da Vladi u izbornoj godini ne odgovara "nikakav referendum jer je on poruka protiv te i takve vlasti i odluka koje su nas i primorale na cijelu tu akciju", rekao je. No, takve odluke pokazuju da građani, čak i kad uspiju u "nemogućoj misiji" kao što je prikupljanje potpisa 600 tisuća građana, i kad uspiju premostiti naizgled nepremostive prepreke, nemaju pravo na demokratsko izjašnjavanje, smatra Stipić.
"Ta presuda označava sumrak neposredne demokracije u RH i pokazuje da je Ustavni sud političko sudište, a u pojedinim dijelovima čak i politikantsko", ocijenio je.
Organizacijski odbor inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga" sastat će se u četvrtak i donijeti odluku kako dalje, a o svemu će javnost obavijestiti na konferenciji za novinare koja će uslijediti, poručio je Stipić. (H)