Oko 70 posto prehrambenih artikala koji se uvezu u Hrvatsku ne bi mogli ući u Europsku uniju, ustvrdio je za Slobodnu Dalmaciju Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, objašnjavajući da naši trgovci u svijetu kupuju, što je normalna trgovačka logika, najjeftiniju hranu, a to nikako nije kvalitetna hrana.
Meso s rokom trajanja blizu isteka, koje je najjeftinije i u pravilu nekvalitetno, kupuje se svuda u svijetu. Primjerice, govedina u Brazilu i Argentini, svinjetina u Čileu. Papiri se prekucavaju u međunarodnim vodama, a takvo se meso uvozi kod nas uz prešutni blagoslov institucija. Standard nam je jako loš i na taj se način omogućava svima da sebi priušte meso.
Ljudi su dekintirani i ne mogu gledati na kvalitetu, pa kupuju najjeftinije. Računaju, meso je meso, važno je da je crveno. A nije tako. Ne bismo se trebali igrati zdravljem. I rakija i voda su bezbojni. Mi bismo morali znati što dobiva građanin koji kupi kilogram mljevenog mesa za 14 kuna. Dugoročno, možda će ukupno društvo potrošiti mnogo više sredstava na saniranje štete od konzumacije takve hrane nego što je bilo koristi – ističe Grivičić.
Na naše pitanje kakva je kvaliteta ostale hrane u Hrvatskoj, predsjednik Komore ponavlja da 70 posto prehrambenih artikala koje se kod nas uvoze ne bi ušle u EU i da su stvari složene na štetu domaćih proizvođača, a u korist trgovaca. Nije vrag da je domaća proizvodnja savršena i bez greške, pitamo ga, a Grivičić tvrdi da su domaće meso i mlijeko značajno bolje kvalitete od uvoznoga, a da je i sve ostalo sigurno kvalitetnije od onog što uvozimo te dodaje da je značajna stvar što u domaćoj proizvodnji nemamo GMO-a.
A cijelu tu tvrdnju začinio je još mračnijim tonovima:
- Smatra se da se u siromašnim zemljama proizvodi zdrava hrana koja iz tih zemalja ide u bogate zemlje, a višak bogatih zemalja, nekvalitetna hrana, prodaje se tim siromašnim zemljama. To je trend u cijelom svijetu, a, nažalost, Hrvatska je siromašna zemlja u usporedbi s razvijenim zemljama Europske unije. Premda ima poljoprivredne površine na kojima bi se moglo proizvoditi hrane za dvostruko brojnije stanovništvo od sadašnjih 4,4 milijuna ljudi, Hrvatska je samo lani potrošila na uvoz hrane i pića 1,38 milijardi eura, a istovremeno je uspjela izvesti 845 milijuna eura.
Cijeli članak pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji