PORAZNI PODACI

Zabrinjavajući trend na zagrebačkom Sveučilištu: Na 40 studijskih programa upisano od nula do tri studenta

Osim devet studija bez ijednog upisanog, imamo četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini
 Davor Pongracic/Cropix/Cropix

Devet javnih visokih učilišta - jedno veleučilište i osam fakulteta, među kojima su četiri zagrebačka, ove godine nije uspjelo upisati ni jednog studenta na pojedine studije, a ukupan broj studijskih programa s nula ili do tri upisana studenta ove se godine u Hrvatskoj popeo na 40. Prije dvije godine takvih je studija bilo 29, lani 31.

Prema odnosu upisne kvote i broja neupisanih predvodnik je redovni stručni studij Poljoprivreda krša - stočarstvo krša, koji u Kninu izvodi javno Veleučilište Marko Marulić. Po službenoj statistici koju je Jutarnjem ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, planirali su upisati 30 studenata, no upisanih je nula. Paralelno, na studiju Poljoprivreda krša - biljna proizvodnja s istom upisnom kvotom dobili su tri studenta. Na ‘Maruliću‘ imaju i dva stručna studija s po dvoje novoupisanih, iako su ih planirali upisati 60 (na Prehrambenu tehnologiju), odnosno 40 (na studij Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom).

Nedostatak interesa studenata za pojedine programe nije nova pojava, kao ni to da niz godina neki od njihovih nositelja ‘konkuriraju‘ s istim studijima i, uglavnom, jednakim kvotama, kao da se baš ništa čudno ne događa. Posljedica ovakve upisne politike jest da je od 40-ak tisuća slobodnih mjesta nakon dva upisna roka ostalo nepopunjeno 10.800.

Dvije godine na nuli

Iako su zadnje dvije godine uspijevali upisati samo jednog studenta na izvanredni stručni studij Ljevarstvo, na Metalurškom fakultetu u Zagrebu i ove su godine bili ustrajni: ponudili su 30 upisnih mjesta i po podacima Agencije nijedno nisu popunili. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli i ove je godine ponudio redovni sveučilišni Učiteljski studij na talijanskom jeziku i umjesto deset upisao nula studenata, jednako kao i prije dvije godine. Isto su prošli izvanredni studiji Povijest Jadrana i Mediterana u Dubrovniku i studij Tehnologije i organizacije prometa u Rijeci, a bez upisanih je i studij Teološko-religijske znanosti i sociologije u Zagrebu.

Rezime stanja temeljen na podacima Agencije (prema kriteriju studija s kvotom od deset i više upisnih mjesta) sljedeći je: osim devet studija bez ijednog upisanog, imamo četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini, 17 studija s dva studenta te njih deset s tri brucoša.

Navedeni studiji kap su u moru ostalih s visokim brojevima nepopunjenih mjesta. Agencija za znanost evidentirala je 26 studijskih programa raštrkanih po Hrvatskoj s ukupno više od 2000 praznih mjesta.

Tu su predvodnici ekonomski fakulteti u Zagrebu, Osijeku i Puli, a slijede studiji prava, ugostiteljstva, poljoprivrede, inženjerstva okoliša, tekstilne tehnologije, filozofsko-teološki studij, strojarstvo, prehrambena tehnologija… Primjeri s 50 i više praznih mjesta vidljivi su i u Karlovcu, Križevcima, Varaždinu, Opatiji, Sisku, Čakovcu, Kninu.

Demografija i tržište

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu kako je uzrok enormnog broja nepopunjenih mjesta u demografiji, odnosno manjku maturanata, ali i nedovoljnoj usklađenost pojedinih studija s potrebama tržišta.

Postoje li pojedini studiji zbog nastavnika? Zašto se upis na njih ne ‘zamrzava‘; jesu li uopće potrebni? Uostalom, zašto javna visoka učilišta ne prate demografske trendove s obzirom na to da ovakvo stanje ima utjecaja i na državni proračun?

- Iako se na neke studijske programe upisuje minimalni broj studenata, visoka učilišta financiraju njihovo izvođenje iz vlastitih sredstava. Dakako, nepopunjenost studijskih programa odražava se na državni proračun. U pitanju je ispunjenje radnih obveza nastavnika. Nastavnici koji su zaduženi za predavanja na studijima koji nisu popunjeni u dovoljnoj mjeri da bi se mogla održavati predavanja su zaposlenici koji nemaju ispunjenu normu rada u nastavi. Imamo situaciju da se troše proračunska sredstva na plaće takvih nastavnika, a istovremeno se na drugim visokim učilištima koja imaju popunjenost kvota ne može odobriti novo dodatno radno mjesto nastavnika na deficitarnim studijskim programima - komentira državni tajnik Ivica Šušak i dodaje da je na čelnicima visokih učilišta da provode zakonitost poslovanja svojih ustanova.

Po sadašnjem zakonu visoka učilišta samostalno određuju kvote. Novim prijedlogom zakona, koji će uskoro biti u Saboru, predviđen je model financiranja javnih visokih učilišta temeljen na programskim ugovorima. Njima je u planu stimulirati i modernizaciju studijskih programa. Iz Ministarstva najavljuju da će svi novi studijski programi morati proći postupak akreditacije, a ujedno će se za svaki studijski program tražiti mišljenje Zavoda za zapošljavanje o usklađenosti s potrebama tržišta rada.

Nastavnički smjer fizika i kemija prvi put bez upisanih

Na popisu devet studija bez ijednog upisanog studenta našao se godinama deficitarni nastavnički smjer fizika i kemija na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Prema podacima Mladena Vukovića, prodekana za nastavu na PMF-u, posljednji put kvota je bila popunjena 2016./17., potom su idućih godina imali jednog do najviše sedam upisanih, a sada je prvi put studij ostao bez ijednog brucoša. Otvorili su, kao niz posljednjih godina, kvotu za 20 studenata,bez rezultata, potvrđuju na PMF-u, uz podsjetnik da je popunjenost kvota na nastavničkim studijima loša godinama.Nastavnički smjer fizika i informatika je, umjesto planira-nih 30, dobio 2 studenta, koliko i nastavnički smjer fizika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2022 22:56