ISTRAŽIVANJE EU

ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Djeca neobrazovanih imaju 7 puta manje šansi da završe faks

Lana ni ove godine neće na skijanje. Njezine najbolje prijateljice iz vrtića već se vesele zajedničkom valjanju po snijegu. Ni većini prijateljica roditelji ne mogu priuštiti zajedničko, obiteljsko skijanje, ali uspijevaju nekako skupiti 2400 kuna na šest rata za vrtićko skijanje.

Lanini roditelji - majka čistačica s trogodišnjom srednjom školom i otac, radnik na traci - to ne mogu.

Lana, koja će sljedeće jeseni u školu, ne ide ni na engleski, ni na ples, ni na sportske aktivnosti. Većina njezinih prijatelja ide barem na nešto od toga. Sve se plaća, od 200 do 300 kuna mjesečno.

Iako živi u Zagrebu, dosad je jednom bila u dječjem kazalištu i tri puta u kinu. Ne ide na more.

U krugu svoje klase

Lanini roditelji nadaju se da će njoj u životu biti bolje.

Međutim, šanse za to su minimalne: hrvatsko društvo jedno je od klasno najnepropusnijih europskih društava! Lana, kao dijete lošije obrazovanih roditelja, ima pet puta manju šansu da će završiti fakultet u odnosu na dijete istog statusa rođeno u Finskoj i sedam puta manju šansu od svoje prijateljice iz vrtića kojoj su roditelji visokoobrazovani. Isto tako, ima dvostruko veću šansu da u odrasloj dobi neće imati ništa bolji standard od svojih roditelja.

Pokazala je to analiza Eurostata, koja je na uzorku osoba u dobi između 25 i 59 godina istražila kakva je njihova obrazovna struktura, mogućnost da spoje kraj s krajem te radni status u odnosu na iste te faktore njihovih roditelja.

Podaci su pokazali da je u toj populaciji samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja iz Hrvatske uspjelo završiti fakultet. Prosjek EU je 18 posto, a u državama poput Irske, Finske i Velike Britanije taj udio prelazi 30 posto. Analitičari su izračunali i indeks vjerojatnosti da će osoba biti niskoobrazovana ako ima niskoobrazovane roditelje u usporedbi s osobama čiji su roditelji visokoobrazovani. Što je indeks veći, veća je i razlika između djece niskoobrazovanih i visokoobrazovanih roditelja u obrazovnim mogućnostima. Hrvatska ima daleko najveći indeks u Europi: iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka (indeks EU 28 je 14,7), dvostruko veći od talijanskog, trostruko veći od britanskog i desetak puta veći od finskog, danskog ili norveškog.

Podaci su poražavajući, no najgora je činjenica da se ta situacija godinama ne mijenja. Analiza Eurostata odnosi se na osobe koje su 2011. godine imale između 25 i 59 godina. Međutim, znanstvenici dr. Josip Burušić i dr. Toni Babarović s Insituta “Ivo Pilar” objavili su 2010. godine istraživanje pod naslovom “Koliko daleko padaju jabuke od stabla?” provedeno nad svim učenicima četvrtih i osmih razreda hrvatskih osnovnih škola (gotovo 100.000 učenika). Istraživanje je pokazalo da u društvu nema nikakvih pomaka!

- U svim, baš svim predmetima djeca lošije obrazovanih roditelja pokazala su lošiji rezultat, a što je gradivo bilo sofisticiranije, razlike su bile veće. Dijete visokoobrazovanih roditelja dođe doma sa zadatkom koji ne zna riješiti i roditelj će mu znati pomoći. Ako ne bude znao, platit će instrukcije. Dijete niskoobrazovanog roditelja nema se kome obratiti - kaže dr. Burušić.

Vjerojatno najporazniji rezultat njihova istraživanja, kaže, jest taj da škola nema baš nikakvu ulogu u smanjivanju razlika među djecom.

- One su iste pri ulasku u školu i pri izlasku iz nje! Škola ne čini ništa učinkovito na njihovu smanjivanju. Nema posebne brige za djecu iz obrazovno ili socijalno depriviranih obitelji, dodatnog rada s njima i dodatnog senzibiliteta. To je katastrofalno - kaže dr. Burušić.

Rezultati njegova istraživanja objavljeni su prije tri godine. Unatoč krajnje zabrinjavajućim rezultatima, hrvatsko društvo, a posebno kreatori socijalne i obrazovne politike nisu učinili - ništa. Taj ključni društveni problem, dodaje dr. Teo Matković sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta, u našem društvu još nije ni osviješten.

Pitanje za političare

- To bi trebalo biti prvorazredno političko pitanje, međutim mi ne činimo ništa jer se pravimo da problem ne postoji. A roditelji ga osjećaju na svojoj koži svaki dan, praktički od prvog dana roditeljstva. Vide da, ako nemaju novca ili obrazovnog kapaciteta, ne mogu svom djetetu osigurati isti start ni u najranijem djetinjstvu - objašnjava dr. Josip Burušić s Insituta “Ivo Pilar”.

Već u prvom razredu osnovne škole djeca nemaju jednake šanse za uspjeh, bez obzira na svoj potencijal. Nije isto uči li dijete engleski od treće godine ili ga prvi put čuje u školi. Istraživanje je pokazalo da djeca niskoobrazovanih roditelja na testu iz engleskog prosječno ostvare samo 43 posto bodova, a djeca visokoobrazovanih čak 75 posto bodova.

Siromaštvo u genima

Stupanj obrazovanja je, ističu analitičari Eurostata, jedan od najvažnijih faktora kojim se smanjuje rizik od siromaštva i otvaraju mogućnosti da osobe osiguraju prihvatljive životne uvjete za sebe i svoje obitelji. Budući da je u Hrvatskoj situacija s dostupnošću visokog obrazovanja loša, ne treba čuditi da jednako tako čak 91 posto ispitanika koji su odrasli u teškoj financijskoj situaciji kaže da ni sami, sada kad su u dobi od 25 do 59 godina, ne mogu spojiti kraj s krajem. U Švedskoj, Danskoj ili Njemačkoj takvih je između 20 i 30 posto. Lošiji udio od Hrvatske imaju samo Mađarska i Bugarska. Gotovo polovica onih koji su odrasli u obitelji u kojoj barem jedan roditelj nije radio (48 posto) danas u Hrvatskoj ne radi. Hrvatska ima najveći postotak nezaposlenih među onima koji su odrasli u obitelji s barem jednim nezaposlenim roditeljem.

Nadilaženje ovoga stanja neće se dogoditi spontano, upozorava dr. Matković.

- Društvena je odgovornost države učinkovito investirati u svu djecu, te zajamčiti pravu priliku svima da realiziraju svoje pune potencijale bez obzira na prepreke s kojima se njihove obitelji susreću. To se ne može postići jednom mjerom, ni jednom strategijom, nego traži dugotrajnu posvećenost tome cilju. U pitanju je budućnost cijelog društva - zaključuje dr. Matković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2022 21:59