Dvije i pol godine živjeli ste s partnerom. Kupili ste zajednički stan, dijete je bilo na putu, odlučili ste se oženiti. Petnaest godina kasnije sve je pošlo krivo, odlučili ste se razvesti. Međutim, iako ste gotovo 18 godina zajedno živjeli, tijekom razvoda stan koji ste kupili nećete dijeliti ravnopravno. Ne zato što ste ga kupili prije sklapanja braka, nego zato što ste prije braka bili u izvanbračnoj zajednici kraće od tri godine! Da se, recimo, nikad niste oženili, sve bi bilo u redu - zajednički stan nakon razvoda dijelili biste ravnopravno, pola-pola.
Začuđujuća pravila
Radi se o novosti iz Teza za izradu Obiteljskog zakonu, jedne u nizu koje su na burnoj tiskovnoj konferenciji jučer pokušali objasniti članovi radne skupine.
Postojeći Zakon izvanbračnu zajednicu definira kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete ili je završila brakom.
Ovaj dio - ako je završila brakom - novim će se Zakonom izbaciti, jer, kažu članovi radne skupine, dovodi do diskriminacije: parovi koji su bili u kratkotrajnoj izvanbračnoj zajednici i u kratkotrajnom braku imaju pravo na podjelu imovine, dok oni u izvanbračnoj zajednici od dvije godine i 11 mjeseci nemaju nikakvih prava.
- Znači, ako se nikada ne vjenčamo i ostanemo 18 godina zajedno, ono što smo stekli u prvim godinama veze zauvijek je naše zajedničko jer se nismo vjenčali i ostali smo u izvanbračnoj zajednici? Ali ako se vjenčamo, onda nam se početak veze ‘ne broji’ - jer smo nakon izvanbračne zajednice stupili u brak? - pitali smo, krajnje začuđeni.
- Ne, upravo obratno - odgovorio nam je, posve neočekivano, Hrvoje Jukić, član radne skupine, predstavnik Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo.
- Kako ‘obratno’? U Tezama piše...
- To u Tezama ne piše, ja sam pisala Teze i znam što u njima piše - odgovorila je Ljubica Matijević Vrsaljko, koordinatorica radne skupine, zaustavljajući nas da joj pročitamo da u Tezama točno to piše: “Potrebno je preispitati određenje da se životnoj zajednici priznaju učinci izvanbračne zajednice, među ostalim, i ako je trajala kraće od tri godine, a nastavljena je sklapanjem braka, jer takvo rješenje može izazvati visoku razinu pravne nesigurnosti”. I da su govornici prije nje upravo to elaborirali.
- A sad vi meni odgovorite gdje piše da se ukida izjednačavanje izvanbračne i bračne zajednice - nastavila je.
Nespretne odredbe
Točno ovdje, odgovorili smo.
Piše da je “više nego dvojben sadržaj i učinak u pravnom sustavu norme iz članka 11 stavak 2 Obiteljskog zakona (...) zbog čega je ovu odredbu potrebno izmijeniti”.
- Spomenuti članak definira da će izvanbračne i bračne zajednice imati isti učinak u ovom i u drugim zakonima. Ako se ta odredba izmijeni ili ukine, nije li to faktično ukidanje izjednačavanja bračnih i izvanbračnih zajednica - pitali smo.
- To je jedna nespretna odredba, pravno neutemeljena, prema kojoj su učinci izvanbračnih zajednica izjednačeni u svim granama prava.
Obiteljski zakon ima određeni doseg, on uređuje odnose među članovima obitelji i ne može uređivati druge grane prava. Takva je odredba neprimjerena, ona je jednostavno višak - odgovorila je dr. Aleksandra Korać Graovac s Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Na primjedbu da takve odredbe nisu osobit izuzetak u zakonodavnoj praksi te da se takvom odredbom u temeljnom zakonu ostvaruje jednakost jer izmjena svih drugih zakona (poreznih, o nasljeđivanju, o strancima itd.) traje mnogo duže, dobili smo krajnje neobičan odgovor:
- Ovo je savršena priča za vaše sudjelovanje u javnoj raspravi. Dostavite primjedbe i mi ćemo vam odgovoriti - poručila je Ljubica Matijević Vrsaljko.
Dobra je vijest da je na naše inzistiranje decidirano odgovorila: izvanbračni parovi zadržat će pravo posvajanja djece, koje im je prvi put formalno omogućeno novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine.
Savjetovanje prije braka dobrovoljno
Članovi radne skupine za izradu Obiteljskog zakona jučer su održali konferenciju za medije kako bi odgovorili na sva otvorena pitanja te zaustavili nekorektne interpretacije Teza. Koordinatorica Ljubica Matijević Vrsaljko novinarima je podijelila priopćenje u kojem je naglasila da se ne radi o konačnom nacrtu prijedloga, već samo Tezama. Konačna rješenja definirat će struka, ali i građani kroz 30-dnevnu javnu raspravu, koja će završiti 21. listopada. Za radnu skupinu, stoji u priopćenju, ostaje tajna kako je u pojedinim medijima “došlo do različitih uznemirujućih, čudnih, nevjerojatnih tvrdnji o konzervatizmu, retrogradnosti i zabranama”. Izvještavanje o obaveznom predbračnom savjetovanju posebno je pogodilo radnu skupinu.
- Ne smatramo da predbračno savjetovanje treba biti obvezno, Teze su apsolutno krivo interpretirane, kao da se uvodi obvezno predbračno savjetovanje - zaključio je Jukić. Međutim, u Tezama jasno piše: “Nužno je unijeti odredbu koja će propisati obvezu obligatornog savjetovanja budućih bračnih drugova prije sklapanja braka, dakle, radilo bi se o uvođenju obveznog predbračnog savjetovanja. Dr. Korać Graovac usprotivila se ovoj tvrdnji jer na kraju piše da se “eventualno” mogu samo podijeliti brošure.
- Zar namjeravate dobrovoljno dijeljenje brošura propisati Obiteljskim zakonom?
- To je krajnje simplificirano, ja sad ne bih ulazila u objašnjavanje - odgovorila je.