PROJEKT SLAVONIJA

Zadnja šansa za naš istok: HDZ više nema alibija, ili će dignuti Slavoniju ili će ona propasti

Slavonija je u teškoj situaciji. Nakon više od 20 godina još uvijek nisu riješene ključne razvojne stvari
 Vlado Kos/Cropix

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je dobar projekt za koji je nakon tri godine postalo jasno da ga treba nadograditi. Do sada je za područje pet županija kroz ovaj projekt ugovoreno više od 14 milijardi kuna, od kojih je Osječko-baranjska županija participirala u najvišem iznosu, s nešto manje od 40 posto.

Koronakriza zasigurno će usporiti provedbu nekih projekata, no neće ih zaustaviti - tvrdi osječko-baranjski župan Ivan Anušić koji je ovih dana sudjelovao na pripremnom sastanku za novu sjednicu Savjeta za Slavoniju Baranju i Srijem koja će se 2. listopada održati u Našicama. Tada će, kako je najavljeno, biti ponuđena još neka rješenja i projekti za pet slavonskih županija.

Projekt “Slavonija” koji bi trebao omogućiti razvoj gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta te zaustaviti negativni demografski trend, već se godinama spominje, a HDZ ga rado kao svoj adut “izvlači” pred izbore. Pa, iako se dio projekata već provodi, obični građani do sada su od tog projekta osjetili vrlo malo benefita. Štoviše, godinama slušaju obećanja koja ostaju neispunjena.

Kratak rok

Slavonija je u teškoj situaciji. Nakon više od 20 godina još uvijek nisu riješene ključne razvojne stvari. Nekad bogat kraj s perspektivom, danas je najpoznatiji po iseljavanju mladih. Proteklih godina bilo je ulaganja, a samo u poljoprivredu su kroz razne subvencije i poticaje uložene desetine milijardi kuna, no rezultat je više nego porazan - proizvodimo manje hrane, a uvozimo više nego ikada. Koronakriza razotkrila je sve slabosti - pokazalo se da je proizvodnja hrane strateška stvar, a Slavonija ima potencijal koji je nekoliko puta veći od onoga što sada proizvodi.

Nova financijska omotnica, odnosno, dvadeset i dvije milijarde eura koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u narednih sedam godina, a u sklopu kojih je osigurano i 400 milijuna eura više za regije kojima je potrebna potpora, nova je, a možda i zadnja prilika za Slavoniju da uskoči u razvojni vlak jer dio sredstava koji je osiguran za nerazvijene krajeve, više nećemo dobiti.

Hoće li se to uspjeti iskoristiti i može li se projektom Slavonija, Baranja i Srijem u kratkom roku nadoknaditi sve ono što je propušteno u protekla dva desetljeća?

Župan Anušić smatra kako je uvijek prilika za rast i razvoj, te da nema prve ni zadnje prilike.

- Najveća je odgovornost na nama, lokalnim i regionalnim čelnicima, a onda i na Vladi RH u razdoblju koje je pred nama. Na nama je da pripremimo projekte, a na Vladi da nam izmjenom zakonskih okvira omogući bržu i učinkovitiju apsorpciju sredstava iz europskih fondova u čemu će veliku ulogu imati ministrica Nataša Tramišak i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Tijekom posljednje tri godine na području naše županije pokazali smo da se mogu pokrenuti projekti, jer godinama se u Slavoniji govorilo o sustavima navodnjavanja, regionalnom distribucijskom centru, novom sajamskom prostoru… I godinama su građani slušali isprike zašto se nešto ne može. Sve smo te projekte, uz brojne druge pokrenuli u ovom mandatu, a u idućem će njihove benefite građani i osjetiti - kaže Anušić.

Osvrćući se na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, župan ističe da je ono što je sada važno učiniti za taj projekt je nadograditi ga posebnim operativnim programima koji će biti fokusirani na specifičnosti njihovog kraja, prvenstveno u smislu razvoja gospodarstva te izmjenama i dopunama zakonskih propisa regulirati kvalitetnije gospodarenje potencijalima i resursima.

- Predsjednik Vlade Andrej Plenković pokazao je da ima sluha za potrebe istoka Hrvatske i vjerujem da ćemo u vremenu koje je pred nama zajedničkim radom unaprijediti Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Od iznimne je važnosti osnažiti i prometnu infrastrukturu jer je prometna povezanost jedan od osnovnih preduvjeta razvoja gospodarstva.

Vraćanje punog profila Koridora VC koji smo izlobirali prvi je korak, čeka nas još i izgradnja nove luke rasutih tereta na rijeci Dravi, modernizacija željezničkog koridora i revitalizacija Zračne luke Osijek - kaže Anušić, te dodaje kako se trenutačno na njihovom području provodi niz projekata - centri kompetentnosti vrijedni 170 milijuna kuna, obnova dvorca Eugena Savojskog u Bilju, te izrada projektnih dokumentacija za Gospodarski centar, za revitalizaciju OLT-a, novog KBC-a Osijek, dok se natječaj za izgradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće očekuje tijekom ovog mjeseca.

Demografska revitalizacija

- Sredstva koja je premijer izlobirao za Hrvatsku za cilj imaju u prvom redu osnažiti najslabije razvijena područja te postići gospodarsku i socijalnu koheziju. U planu su projekti iz područja ulaganja u tržište rada i pristupa zapošljavanju, ulaganja u područje obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, promicanje socijalnih usluga, ulaganje u zdravstvo. Riječ je o projektima koji će direktno utjecati na demografsku revitalizaciju.

Sve to zasigurno će pomoći razvoju istoka Hrvatske, no mi moramo biti svjesni da Slavoniju i Baranju neće razvijati novac koji stoji u nekom fondu, nego ideje i inicijative koje dolaze s lokalne i regionalne razine, a koje će državna razina podržati izmjenom i prilagođavanjem zakonskih okvira našim potrebama - kaže Anušić.

Na pitanje zašto se do sada, unatoč poticajima, nije više napravilo kad je riječ o poljoprivredi, župan kaže kako dosadašnje poticaje u poljoprivredi ne treba gledati kroz prizmu ulaganja u samu poljoprivredu jer su ti poticaji prvenstveno usmjereni prema poljoprivrednicima s ciljem osiguravanja stabilnosti njihovog poljoprivrednog dohotka.

- Siguran sam da će nova Zajednička poljoprivredna politika za 2021. - 2027. kao i naš Nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a za navedeno razdoblje ponuditi jasnu strategiju razvoja poljoprivrede koja osobito na našem području može biti pokretač razvoja.

Važno je osigurati preduvjete temeljem kojih će Hrvatska postati samodostatna u proizvodnji hrane te kojima ćemo smanjiti uvoz poljoprivrednih proizvoda. Snažniju ulogu u razvoju poljoprivrede moraju imati nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva jer ćemo time uz osnaživanje same poljoprivredne proizvodnje postići i revitalizaciju sela i ostalih ruralnih nerazvijenih područja poput Dalmatinske zagore, Like i Banovine - govori Anušić. Ističe kako je koronakriza usporila i otežala gospodarstvo.

Preduvjeti

- Još u veljači smo imali izvrsne projekcije za razvoj gospodarstva i onda nam se dogodila pandemija. Vlada je reagirala promptno i donijela niz mjera kojima su spašena radna mjesta, a mi kao regionalna samouprava nadopunili smo Vladine mjere u skladu s potrebama gospodarstva na našem području. Primjerice, mjerama s državne razine nisu bili obuhvaćeni OPG-ovi koji pružaju uslugu smještaja jer su oni specifični za naše kontinentalno područje, pa je Županija osmislila mjeru pomoći za njih. Također smo otvorili poticajne programe za male gospodarstvenike, a ni jednu mjeru u gospodarstvu, kojih Osječko-baranjska županija ima u značajnom broju, nismo ukidali.

Samo za programe sufinanciranja u gospodarstvu ove smo godine iz proračuna izdvojili 11,2 milijuna kuna - kazao je Anušić, koji bi uz novu ministricu regionalnog razvoja, Osječanku Natašu Tramišak, mogao odigrati glavnu ulogu kad je riječ o budućnosti Slavonije. Iako je još uvijek veliko pitanje kako će se stvari razvijati u tom kraju s obzirom na dugogodišnje zaostajanje i recesiju koja će uslijediti kao posljedica koronakrize, nekoliko je činjenica koje ukazuju da bi Slavonija mogla iskoristiti ovu, možda zadnju šansu za napredak. HDZ je do sada za svoje dugogodišnje nečinjenje redovito imao opravdanje, ali rat je odavno iza nas, a vladajuća stranka trenutačno drži sve karte u svojim rukama.

Prije svega, HDZ je ostvario dominantnu pobjedu na zadnjim parlamentarnim izborima, a na vlasti je i u tamošnjim županijama, te nizu gradova i općina. U toj izbornoj pobjedi Slavonija je imala veliki doprinos, u četvrtoj izbornoj jedinici koju je predvodio Anušić, unatoč strahovanjima od Domovinskog pokreta Miroslava Škore, premašili su očekivanja te osvojili čak osam mandata. Anušić je, pri tome kao potpredsjednik visoko pozicioniran u vrhu HDZ-a i pomalo je netipičan HDZ-ovac koji svoju karijeru ne vidi u Zagrebu, nego je isključivo veže uz svoj rodni kraj.

Kao političar koji je karijeru počeo načelničkim mjestom općine Antunovac, dobro poznaje teren i probleme Slavonaca, a sada je i njegova dojučerašnja suradnica Tramišak na čelu ključnog ministarstva. Na predstojećim lokalnim izborima, u svibnju sljedeće godine, HDZ-u se otvaraju šanse da nakon niza godina osvoje i Osijek. HDSSB, stranka Branimira Glavaša, odlazi u povijest, “riješili” su se i nekih starih političara, a nije prošla ni opcija Miroslava Škore te njegova retorika.

Uz to, uspješno su ispregovarana sredstva iz EU i sada su na potezu Andrej Plenković i njegov slavonski tim. Za propuštanje još jedne prilike za spas Slavonije, HDZ više nema alibi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. lipanj 2023 15:12