RAT ZA PARK PRIRODE

Zagorci na nogama: ‘Ne želimo da nam 400 kamiona dnevno uništava izvore vode!‘

Veliki Siljevec na Ivanščici žele pretvoriti u kamenolom, upozorava Ivica Grokša za Jutarnji

Ivica Grokša i Valerija Vidaček

 Matija Djanjesic/Cropix

Veliki Siljevec je poput diva kojega je napala neka boleština pa mu izjeda meso. "Načet je", kaže zgroženo Ivica Grokša dok stojimo ispred bagerima okljaštrenog brda. Drveće po rubu, u sredini ogoljeni kamen. Prizor zaziva jezu. Ta kamena gromada usred velikog zelenila, a na stijenama u podnožju sprejom napisane poruka "Ovo je naš dom". Napisao ju je netko od mještana sela Željeznica podno Ivanščice, najveće planine sjeverne Hrvatske.

- Cijelo ovo brdo pred kojim stojimo trebalo bi se pretvoriti u kamenolom - kaže za Jutarnji Ivica Grokša, predsjednik Udruge "Naša Ivanščica". On i njegova zamjenica Valerija Vidaček dopratili su nas do poprišta najvećeg bunta zadnjih desetljeća na hrvatskom sjeveru.

Uvriježeno inertni, sjevernjaci su se odlučili pobuniti protiv novog kamenoloma u ovom djeliću zemaljskoga raja. Ivanečka Željeznica i Željeznica dio su zaštićenog područja NATURA 2000.

image
Matija Djanjesic/Cropix

Dva su kamenoloma u blizini, još dva su dobila dozvolu i uskoro počinju s radom, ovaj im, smatraju, ne treba, osim ako... Baš je to "osim ako" ono što muči naše sugovornike i njihove susjede. Iako je smješten podno potencijalnog kamenoloma, Veliki Siljevec teritorijalno ne pripada njihovoj općini, čak ni županiji, nego Općini Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Političke igre

Jednoga su dana bili euforični zbog podrške sabornice da se Ivanščica proglasi parkom prirode, prvim na sjeveru zemlje, drugoga su dana svjedočili sili strojeva koji zadiru u planinsko "tkivo".

Otkad je tvrtka Geomin počela s istražnim radovima, buši i sondira na području Siljevca, u ovom kraju nema mira.

Građani su odlučni ne popustiti. Kamena za potrebe lokalnih cestara ima sasvim dovoljno, štoviše, najveći dio s Očure ionako se izvozi.

image
Matija Djanjesic/Cropix

- Dozvolu za eksploataciju je, čujemo, još 2018. godine zatražilo varaždinsko Poduzeće za ceste (PZC), na čiju je inicijativu istraživanje i počelo. Ta se tvrtka ne spominje ni u jednom medijskom napisu niti se oni sami izjašnjavaju o svojim namjerama, iako su baš oni tražili usuglašavanje prostornih planova Općine Budinščina i Krapinsko-zagorske županije. Naime, Općina u svom Prostornom planu kamenolom ima, Županija nema. Vrlo je raritetno da se viša instanca usuglašava s nižom, obično je obrnuto - slažu se Ivica Grokša i Valerija Vidaček.

Iako bi zagorski župan Željko Kolar, koji je i sam potpisnik inicijative za park prirode, sa svojom većinom u Županijskoj skupštini mogao dakle, kažu, odbiti usuglašavanje prostornih planova i time završiti ovu priču, on to ne čini.

Iz Udruge vjeruju da je kamenolom "nadstranačko pitanje po kojemu su se političari najjačih opcija dogovorili, ali rade zbrku optužujući jedni druge".

image

Kamenolom

Matija Djanjesic/Cropix

- Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je na vlasti SDP, ima koristi od koncesije, Varaždinskoj županiji s HDZ-ovim županom se isplati jer može eksploatirati kamen, PZC moguće želi sirovinu za kamenu vunu ili za ceste. Jedino što, čini se, nikoga ne zanima, iako su svi načelno podržali inicijativu, jest da Ivanščica dobije status parka prirode - ljuti su naši sugovornici.

Molba jednog dječaka

Ako budući eksploatator dobije zeleno svjeto u Prostornom planu, jedina će im prepreka biti park prirode, proglasi li se on prije otvaranja kamenoloma, jer tada bi svaka devastacija bila zabranjena. Zato se obje strane grozničavo žure.

Geomin se žuri s izradom Studije za zaštitu okoliša, jer im je prva studija "pala", HDZ-ov saborski zastupnik Damir Habijan ovaj će se tjedan susresti s ministrom gospodarstva i pokušati ga uvjeriti da podrži ideju parka prirode na Ivanščici. Baš je taj odvjetnik i pasionirani ljubitelj planina veliki zagovornik i inicijator proglašenja Ivanščice parkom prirode.

Sada su se inicijativi priključili Marin Miletić i Most, Reformisti i Čačić, SDP..., a Habijan je donedavno u ovoj bitci bio jedini s političkim kredibilitetom. Iz kamenoloma veličine 44 hektara traži se dozvola za vađenje 15 milijuna kubnih metara kamena. Jedine ceste kojima bi se odvozio su kroz Željeznicu i Ivanečku Željeznicu. Štefica Vizjak, naslonjena na drvenu ogradu koja ulazna vrata dijeli od dvorišta, zdvojno gleda u šumu nadomak kuće. Desetak metara od kućne ograde je seoska cesta koja na obzoru nestaje među krošnjama. Živi tu cijeli život, danas je u prijevremenoj mirovini. Nikad joj nije palo na pamet otići iz Željeznice iako nije uvijek bila baš pitoma svojim stanovnicima.

image

Ivanečka Željeznica

Matija Djanjesic/Cropix

- Bude li ovuda prolazilo 400 kamiona na dan, nema nam druge nego se iseliti. Tu su i prirodni izvori iz kojih imamo pitku vodu. Ako će se minirati, svi smo u strahu da ne ostanemo bez vode. Očura nam je primjer. Nakon izgradnje kamenoloma, tri sela su iseljena. Sve je bijelo, potok je pobijelio od prašine... Bude li kamenolom tu, za nas ovdje nema budućnosti - kaže gospođa Vizjak.

Nudi nas kruškama s voćke u dvorištu. Zdrave su i zrele, boji se, kaže, da pod stare dane ne završi s kilogramom krušaka iz nekog marketa. Jedanaestogodišnji Leon živi u susjedstvu, cestom se vozi na biciklu. Polako, uz rub, mogao bi i po sredini ceste, jer promet je rijedak.

- Ako izgrade kamenolom, tu se budu vozili kamioni i bit će prašnjavo, nebu dobro. Niti ću se ja usuditi voziti biciklom. Nije dobro niti zato jer se bude ugrožavala priroda pa molim da tu ne bude kamenolom - kaže dječak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. veljača 2024 12:14