BRIGA O DJECI

ZAGREPČANI SE POMAMILI ZA MJEROM KOJA IM DONOSI OKO 4.000 KN MJESEČNO Sve je rezultiralo neželjenom posljedicom: Iz vrtića dnevno ispisuju troje djece

Podatak koji imamo govori da je vrtić prestalo pohađati 2528 djece. Sva istraživanja pokazuju da je sudjelovanje djece u predškolskom odgoju jedan od najvažnijih faktora za uspješnost u obrazovanju i kasnije na tržištu rada
Ilustracija
 Shutterstock

Više od 2500 djece ispisano je iz zagrebačkih vrtića u razdoblju od 1. rujna 2016. do kraja 2018. godine zbog odluke roditelja da prihvate status roditelja odgojitelja i novčanu pomoć Grada Zagreba u iznosu od oko 4000 kuna mjesečno, doznaje iz više nezavisnih izvora Jutarnji list.

Naime, jedan od uvjeta koji roditelji troje i više djece, od kojih najmlađe još nije krenulo u školu, moraju ispuniti da bi ostvarili status jest da dijete nije upisano u redovni program predškolskog odgoja i obrazovanja. Objašnjenje za propisivanje ovakvog uvjeta bilo je da je gradskoj upravi jednostavno preskupo sufinancirati djetetu vrtić i plaćati majci da ostane s djetetom doma. Stručnjaci su odmah upozorili da bi takav propis mogao dovesti do velikog broja ispisa djece iz vrtića, koji ima daleko važniju ulogu od običnog čuvanja. Međutim, nisu očekivali da će se raditi o tako velikom broju: iz vrtića je u proteklom razdoblju ispisivano troje djece dnevno!

Točan podatak koji smo dobili govori o čak 2528 djece, a pokušali smo ga službeno potvrditi u zagrebačkoj gradskoj upravi. Međutim, Služba za informiranje odgovorila nam je da takav podatak ne posjeduju ni Gradski ured za obrazovanje ni Gradski ured za demografiju!

Negativni učinci

- Ispise djece provodimo po upravnom postupku, a davanje razloga ispisa nije obavezno - odgovorili su iako su nam neslužbeno potvrdili da je motiv za masovniji ispis djece u većini slučajeva upravo status roditelja odgojitelja te da se u protekle tri godine broj djece koja pohađaju vrtiće smanjio upravo za 2500 djece.

Rezultat popularne zagrebačke mjere - koju koristi više od 4000 roditelja, većinom majke - potpuno je kontradiktoran s javnom proklamacijom države o potrebi uključenja minimalno 33 posto djece jasličke dobi i 90 posto djece vrtićke dobi u programe ranog i predškolskog odgoja. Hrvatska je, naime, po obuhvatu djece predškolskim odgojem pri dnu europskih ljestvica - u vrtić ide 55 posto trogodišnjaka, za razliku od prosjeka EU koji se kreće oko 80 posto - zbog čega je jedna od smjernica obrazovne politike, usklađena s barcelonskim ciljevima, povisiti stopu upisa.

Rano je govoriti o stvarnim učincima mjere roditelja odgojitelja u Hrvatskoj, smatra Ivana Dobrotić, članica radne skupine za izradu Nacionalne demografske strategije, sociologinja koja trenutno boravi na Sveučilištu Oxford. No, iz iskustva drugih zemalja koje su imale mjeru sličnog karaktera - iako ni približno toliko izdašnu u trajanju i visini naknade - i rezultata njihovih evaluacijskih studija, može se očekivati da će mjera dugoročno sa sobom donijeti brojne negativne učinke, ponajprije za djecu koja su zakinuta za mogućnost sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dobiti koje im ono nosi.

Pritom ju ne iznenađuje da je u hrvatskom kontekstu prilično visoke stope siromaštva i loših uvjeta na tržištu rada, gdje su roditelji male djece, a posebice žene, višestruko diskriminirani i teško ostvaruju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, takva mjera privlačna.

Istraživanja

- Ipak, valja imati na umu da se ona u samom dizajnu kosi s pravom djeteta na rani i predškolski odgoj i obrazovanje jer se radi o mjeri koja u praksi uvijek funkcionira po principu ili-ili, odnosno roditelji mogu birati između prava na novčanu naknadu za skrb ili upisa djeteta u predškolski program te ne mogu računati na pristup obama pravima financiranim javnim sredstvima - objašnjava.

Pozivajući se na novija istraživanja koja sve više govore o važnosti ranoga odgoja i obrazovanja, posebice za djecu koja odrastaju u nepovoljnim okolnostima, ističe kako se većina europskih zemalja koja je imala mjeru sličnog karaktera, poput Švedske, Norveške i Njemačke, odlučila za njezino ukidanje. Razlog je upravo spomenut - pozivanje na pravo djeteta na rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ono na što bi se trebalo usmjeriti, smatra, jest osiguravanje univerzalnog pristupa besplatnom predškolskom odgoju i obrazovanju.

Kvaliteta

- Nažalost, u Hrvatskoj je praksa donošenja javnopolitičkih odluka temeljenih na znanstvenim spoznajama nerazvijena, a uz to se ova mjera uvela naglo, bez bilo kakve javne rasprave i konzultiranja šire stručne javnosti, te nije bilo nikakvih mogućnosti da se prije njezina donošenja u potpunosti sagledaju njezini mogući učinci. Sada smo se našli u situaciji u kojoj će biti jako teško naći odgovarajuće rješenje koje će biti prihvatljivo svima - zaključuje Ivana Dobrotić, po kojoj je popularna zagrebačka mjera suprotna i ciljevima na području zapošljavanja te politika rodne ravnopravnosti.

Drugi član radne skupine, sociolog Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ističe da je mjera roditelj odgojitelj dugoročno kontraproduktivna, kao i da nije izvjesno da ima demografske učinke.

- Mjera ima socijalne učinke, konkretno na kvalitetu života kućanstava čiji je članovi koriste, ali ne može se tvrditi da ima demografske učinke. Problem je što mjera roditelj odgojitelj ima potencijalno negativne učinke u smislu socijalne integracije djece roditelja odgojitelja i izjednačavanja njihovih šansi u obrazovanju i kasnije na tržištu rada. Naime, sva istraživanja pokazuju da je sudjelovanje djece u predškolskom odgoju važan čimbenik za uspješnost u obrazovanju, a uspjeh u obrazovanju ima utjecaj na kasniju sudbinu na tržištu rada - objašnjava Bagić, po čijem mišljenju ova mjera zaslužuje reviziju.

Ona je, pojašnjava, mahom dobra za žene koje nisu imale posao ili su bile zaposlene na nisko plaćenim poslovima - njima je sigurno biti bolje doma i brinuti se o djeci za više novca nego što bi ga zaradile da rade.

- Dakle, za njih je to dobra mjera i jasno je zašto je popularna. Međutim, kratkoročna korist i dugoročni demografski učinci sasvim su različita stvar. To se dvoje naprosto vrlo često brka kada se raspravlja o demografskim mjerama. Vi možete nekome olakšati život, ali hoće li to utjecati na povećanje broja rođene djece, druga je stvar, kao i kakav će dugoročni učinak ova mjera imati na djecu koja nisu pohađala vrtić - kaže Bagić.

Politički poeni

Unatoč problematičnosti mjere, stručnjaci su uvjereni da Grad od nje neće lako odustati, prije svega zato što ona gradskoj vlasti donosi političke poene.

- Roditelji korisnici mjere dobili su od Grada pogodnost, oni su njome zadovoljni jer im je ugodna, zbog čega je velika vjerojatnost da će uzvratiti zahvalnost u političkom smislu. Ovo je velika stvar i fina beneficija za kućanstvo koja će, moguće, imati učinak političke zahvalnosti, što paralelno otežava promjenu odluke - pojašnjava.

Na upit razmišlja li se o reviziji mjere, pročelnica Gradskog ureda za demografiju Mila Jelavić odgovara da je ova mjera, zajedno s drugima koje provodi Grad Zagreb, trebala predstavljati korak za unapređenje demografije i pronatalitetne politike.

- Zbog toga će Ured za demografiju analizirati i pratiti učinkovitost mjere, što u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću procijeniti jer je njezina primjena relativno novijeg datuma. Međutim, čini se da provedba ove mjere ima utjecaj na kretanje nataliteta u gradu Zagrebu - kaže Jelavić, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku za 2018., po kojima je broj rođenih u Zagrebu u blagom porastu u odnosu na godinu prije. Riječ je o 156 novorođenih više.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić odgovara, pak, kako će u Zagrebu programima predškolskog odgoja i obrazovanja u pedagoškoj godini 2019./2020. biti obuhvaćeno više od 93 posto ukupnog broja djece u dobi od godinu dana do polaska u osnovnu školu, “čime se Grad kroz kvalitetno i sustavno strateško planiranje usuglasio s predviđenim strategijama i smjernicama”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. listopad 2021 22:39