BURNO U SABORU

Zaiskrilo između Plenkovića i Selak Raspudić, javila se i Orešković: ‘Ovaj zakon je velika laž‘

Ne vidim logike ni smisla. Kao da ste prespavali od potresa do danas - rekao je premijer zastupnici Mosta
Marija Selak Raspudić
 Goran Mehkek/Cropix

Saborska oporba iznijela je u srijedu niz kritika na zakon koji uređuje obnovu Zagreba i okolice nakon potresa navodeći da je neambiciozan, neprovediv, bez razvojne vizije, pa čak i velika laž i nepotreban.

Dalija Orešković (SIP) kazala je da je zakon velika laž, da oštećeni u potresu neće dobiti ono čemu se nadaju , te da u samom zakonu nema programa mjera i aktivnosti obnove koje će Vlada „u sobičcima, hodnicima i kabinetima” donijeti tek naknadno.

Marija Selak Raspudić (Most) ocijenila je donošenje zakona igrokazom jer, tvrdi, već postoji zakonodavni okvir te upitala premijera Andreja Plenkovića koji je zakon predstavio zastupnicima zašto se ponaša kao „zakonodavni profiter”. Dodala je i kako je u zakonu struka u velikoj mjeri preskočena.

„Nema ni logike niti smisla u vašem pitanju, kao da ste prespavali razdoblje od potresa do danas”, odgovorio je Plenković zastupnici Mosta te pojasnio da je zakon o elementarnim nepogodama nedostatan za takve nepogode i da se njime ne bi moglo ništa riješiti.

Daliji Orešković Plenković je, pak spočitnuo da bi kao pravnica trebala znati što rade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast te zamolio ju da malo smanji demagogiju. „Bezobrazno je ovo kvalificirati kao laž kada država toliko toga preuzima na svoja leđa”, rekao je.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorio je da konstrukcijska obnova ne uvažava postulate energetske obnove i postulate Europskog zelenog plana, na što je Plenković kazao kako za energetsku obnovu postoje drugi programi i natječaji.

U SDP-u ocjenjuju i kako zakon ne donosi viziju budućeg razvoja Zagreba, da nije dovoljno ambiciozan te da se u tom smislu propušta povijesna prilika. „Cjelovita obnova, kako piše u zakonu, podrazumijeva samo ciglu, ne uzimaju pritom u obzir urbanizam, zelene politike, kvalitetu života i razvoja Zagreba. Potrošit ćemo 86 milijardi kuna naših sugrađana, a dobit ćemo što? Malo jače zidove bez ideje što sa Zagrebom”, kazao je Zvane Brumnić (SDP).

Tomislav Tomašević u ime Lijevo-zelenog bloka pohvalio je financijski okvir, kao i socijalne kriterije ali zamjera osnivanje Fonda za obnovu Zagreba, koji, smatra, neće imati nikakve ovlasti niti ulogu. „Ne trebamo izmišljati toplu vodu ako nešto funkcionira”, naglasio je i ponovio prijedlog modela po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika.

Natalija Martinčević (Reformisti) predložila je da se sufinanciranja obnove osim invalida Domovinskog rata oslobode i sve ostale osobe s invaliditetom, kao i da se ne ograničava povrat sredstava državi u slučaju prodaje nekretnine vremenskim rokom od pet godina. „Onaj tko je dobio sredstva od države treba sredstva vratiti u proračun bez obzira kada je prodana nekretnina", kazala je.

Peđa Grbin (SDP) predložio je da se Stručni savjet za obnovu koji će biti ključan za program mjera obnove bira u Saboru, a Ivan Ćelić (HDZ) da Stručni savjet podnaša Saboru godišnja izvješća o obnovi.

„Razmotrit ćemo, otvoreni smo za sugestije”, odgovarao je Plenković zastupnicima izrazivši spremnost prihvaćanja nekih prijedloga.

Oporba je u raspravi posebno isticala važnost  antikorupcijskih mjera u zakonu, nadzora obnove i transparentnosti.

„Težimo da cijela aktivnost bude transparentna, Vlada nema niti najmanji interes da sve ne bude najtransparentnije moguće” , poručio je Plenković.

Saborska oporba tijekom rasprave negodovala je u nekoliko navrata  zbog ograničavanja broja replika po klubovima na što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković pojasnio da je tako dogovoreno na saborskom Predsjedništvu zbog epidemioloških mjera.  Katarina Peović (RF) čak je najavila da će tražiti ocjenu ustavnosti odluke da samo neki  zastupnici imaju pravo na replike.


Tijek rasprave uživo

11:30 - Ovaj zakon je jedna velika laž. Njime oštećeni građani neće dobiti ono čemu se nadaju. U samom zakonu ne propisuju se nikakvi programi mjera i aktivnosti obnove. Piše da će se propisati kasnije, u hodu, u Vladi, točnije u sobičcima, hodnicima i kabinetima vaše Vlade. Još uvijek se pamti kako se planirala sanacija Agrokora u tim istim sobičcima. Građani od toga neće imati korist, ali ne sumnjam da će imati korist intimusi Vlade i Milana Bandića - replicirala je Dalija Orešković na izlaganje premijera, piše tportal.

 - Nadam se da kao pravnica znate što rade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast. To je elementarna abeceda. Kako bi to bilo da sve damo na provedbu Saboru. Koliko mislite da će ta obnova trajati - 200, 300 ili 500 godina? Molim vas da vašu demagogiju malo smanjite. To će biti korisno za vas, za vaš kredibilitet, za jedan osjećaj za realnost. Bezobrazno je ovo kvalificirati kao laž - odgovorio joj je Plenković.

Orešković se javila za povredu poslovnika kazavši kako je neprimjerno da joj premijer govori da je bezobrazna.

 - Odgovorite na jedno pitanje, koliko će trajati obnova Zagreba? - upitala je.

 - Vi ste rekli da je nešto laž i nisam vam dao opomenu i na odgovor premijera nisam dao opomenu jer sam smatrao da je to rasprava, možda neugodna ali rasprava - kazao joj je Jandroković, no Orešković se nastavila raspravljati s njim pa je dobila opomenu.


 10:30 - Pred svima nama je velika odgovornost da osiguramo proces obnove koji će osigurati ljudima krov nad glavom i da Zagreb učine sigurnim mjestom za život i rad. Sama obnova može biti prilika za početak rasprave o urbanom razvoju grada -  kazao je Plenković, a prenosi tportal.

Prvi repliku imala je Marija Selak Raspudić.

 - Čemu cijeli ovaj igrokaz sa zakonom koji nije bio nužan jer već imamo zakonsko rješenje? Zašto se ponašate kao zakonodavni profiter? - upitala je Plenkovića.

 - Ne vidim logike ni smisla. Kao da ste prespavali od potresa do danas. Kažete da je ovo hitna procedura, upravo obrnuto, imali smo i javnu raspravu i dva čitanja. Zakon koji se tiče općih nepogoda je nedostatan. S tim zakonom ne bi uspjeli riješiti ništa - kazao joj je Plenković, na što se Selak Raspudić javila za povredu poslovnika jer je premijer omalovažava.


10:20 - Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu saborskim zastupnicima konačan tekst zakona o obnovi Zagreba i okolice od potresa poručivši kako je pred svima velika odgovornost da se građanima koji ga nemaju osigura krov nad glavom i da Zagreb opet bude mjesto ugodno za život i rad.

Iako to nije prvenstvena svrha ovog zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju Zagreba, rekao je Plenković u Hrvatskom saboru.

Izrazio je uvjerenje da će se svi izdići iznad politikanstva te iskoristiti priliku da se građanima osigura zakon koji će biti kvalitetan, transparentan, pravičan i provediv.

Podsjetio je da je potres 22. ožujka bio najrazorniji unatrag sto godina, šteta koju je počinio procijenjena je na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto državnog proračuna i nadilazi sve sa čime se Hrvatska do sada suočila.

Na području Zagreba oštećeno je 25.000 zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409, a u Zagrebačkoj 510 zgrada, ukupno gotovo 26.000. Gledaju li se oštećene zgrade prema vlasništvu, oko 1,5 posto ih je javne namjene, a 98,5 posto u privatnom vlasništvu.

Premijer je podsjetio da su nakon potresa Vlada i sve službe brzo reagirale: pripremile su hitne i kratkoročne mjere da se zbrinu najugroženiji, počele su raditi popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć te pripremile kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada.

Zakonski prijedlog obnove Zagreba i okolnih županija, istaknuo je, utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu, a u njegovu su izradu uključene sve nadležne struke.

Uvjeren sam da će konačni prijedlog Zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu i cjelokupne javnosti, rekao je Plenković, koji očekuje široku podršku zastupnika tom zakonu.

Zakonom se, prije svega, predviđa  obnova zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive. Predviđeno je da se konstrukcijska obnova tih zgrada financira iz sredstava državnog proračuna, proračuna Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora.

Konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirat će se u omjeru 60 posto država, po 20 posto jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.

Novost u odnosu na prvo čitanje je uvođenje socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Građanima koji primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu, država i županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.

Iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna. To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a razmotrit će se da se to pravo omogući i svim osobama s invaliditetom, rekao je premijer.

Novost je i odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50 posto sredstava, odnosno raspodjela troškova je 40 posto država -10 posto lokalna samouprava - 50 posto vlasnik.

Premijer naglašava da obnovu zgrada javne namjene, onih 1,5 posto oštećenih, financiraju u potpunosti vlasnici, odnosno osnivači javnih ustanova.

Plenković ističe da će se obnova provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Prvi program mjera u završnoj je fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona, prije tog roka osnovat će se i Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu, rekao je.

Plenković je razjasnio i neke odredbe oko Fonda. Njegova uloga nije samo da bude financijski fond već će biti jedinstvena ustanova koja će operativno provoditi sve radnje vezane za obnovu.

Velika pozornost posvetit će se transparentnom trošenju sredstava. "Uz pomoć informatičkih tehnologija svi podaci o utrošenim sredstvima bit će javno dostupni svima", najavio je premijer.

Još neke izmjene dodane su u konačni tekst zakona. Država će osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu ako to vlasnici, odnosno suvlasnici ne učine, no tada će upisati založno pravo na nekretnini.

Izmjena je da se založno pravo upisuje i na posebni dio nekretnine, uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta itd.


Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da će Vlada biti otvorena za što veći broj sugestija zastupnika i klubova u saborskoj raspravi o Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

“Pristup je isti kao i u prvom čitanju. Ovo je važan zakon za grad Zagreb, važan za obnovu, važan za sustavan, transparentan rad i financiranje i bit ćemo otvoreni za što veći broj sugestija koji će doći od saborskih zastupnika i klubova”, rekao je Plenković novinarima dolazeći na 2. izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora, sazvanu zbog donošenja toga zakona koji Sabor raspravlja u drugom čitanju.

Upitan očekuje li široku potporu u parlamentu, Plenković je kazao kako "misli da bi bilo dobro imati konsenzus o takvom zakonu, jer nema ovdje neke pristranosti".

Premijer je na pitanje o američkoj ponudi za kupnju vojnih aviona, o čemu pišu neki mediji, odgovorio da još ništa nije vidio osim na portalima, ali da ne zna ništa o tome.

Prosvjednicima ispred Sabora iz inicijative povremenog prijevoza putnika, koji traže pomoć države zbog koronakrize, Plenković je poručio da će ih primiti ministar prometa Oleg Butković i ministrica turizma Nikolina Brnjac, kako bi pokušali naći rješenje za njihove probleme.

Saborska oporba kritična prema Zakonu o obnovi

Saborska oporba u srijedu je, koristeći institut zahtjeva za stankom, iznijela brojne kritike na predloženi zakon koji uređuje obnovu Zagreba i njegove okolice od posljedica razornog potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.

Predloženi je zakon neambiciozan, cementira postojeće stanje, bavi se samo vraćanjem Zagreba u stanje prije potresa, ne razmišlja o tome kakav bi trebao biti za 10 godina, 20 godina, socijalni kriteriji nisu adekvatni, nije riješen položaj zaštićenih najmoprimca koji će doslovno biti gurnuti na cestu, rekao je Peđa Grbin (SDP).

Zakon nije provediv, u njemu je puno spornih stvari, poručila je Anka Mrak Taritaš (Glas), a Marija Selak Raspudić (Most) pak ističe da se zakonom stvara ozračje pravne nesigurnosti te se negiraju i preskaču postojeći zakonski propisi.

Miroslav Škoro (DP) ključnim označava financiranje obnove, za koje pretpostavlja ni Vlada, ni Grad Zagreba nemaju dovoljno sredstava.

Potpuno drugačiji pogled na zakon ima HDZ. Zakon smo postavili na tri ključna stupa: političkoj uključivosti, Vlada je prihvatila više od 25 oporbenih prijedloga, transparentnosti i solidarnosti, rekao je Ivan Domagoj Milošević.

Dio oporbenih zastupnika prosvjedovao je zbog epidemioloških mjera koje je u utorak jednoglasno utvrdilo saborsko Predsjedništvo, a po kojima su maske obvezne, u Sabornici može biti najviše 41 zastupnik, rasprave su skraćene na deset minuta za klubove i pet za pojedinačne rasprave.

Zahvaljujem Predsjedništvu što su desetkovali zastupnike i što je skraćeno vrijeme za rasprave, ironizirala je Selak Raspudić.

Nedopustivo je da se zastupnici dijele na one prvog reda i one u sobi za služinčad, dodao je Željko Sačić (Suverenisti) koji drži da nema razloga da se ne postupi kao na konstituirajućoj sjednici u srpnju kad su zastupnici mogli sjediti i na saborskim galerijama.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković opetovao je kako je odluka Predsjedništva bila jednoglasna i utemeljena na Poslovniku sa željom da se što normalnije funkcionira i spriječi širenje zaraze koronavirusom.

Svi zastupnici mogu sudjelovati u pojedinačnoj raspravi, zamjenama, svaki zastupnik može pojedinačno govoriti, rekao je odbacivši teze da se tako zastupnicima žele zatvoriti usta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2020 06:41