Najstarija zaklada u Hrvatskoj idućeg će mjeseca napuniti okruglih 30 godina. Riječ je o Zakladi Zlatko Crnić koja je do sada stipendirala gotovo 700 studenata na sva četiri pravna fakulteta u zemlji. Ove akademske godine 2023/2024 Zaklada je dodijelila dvanaest stipendija u mjesečnom iznosu od 230 eura.
- Nisu to veliki iznosi stipendija. Grad Zagreb ili Adris grupa daju veće stipendije, ali je ova prestižna jer ju dobivaju najbolji studenti i naši stipendisti rado u svoje životopise stavljaju podatak da su bili stipendisti Zaklade Zlatko Crnić jer se zna se da to znači kako su bili izrvsni - kaže upravitelj Zaklade dr. Danko Špoljarić.
- Sjećam se da je stipendija koju sam dobivao predstavljala lijepi novac, da je to bilo više novca nego što se moglo zaraditi studentskom satnicom. Važnije je, međutim, što je ta stipendija davala dobar osjećaj kako se trud isplati - rado se prisjetio Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu kojemu je stipendija Zaklade Zlatko Crnić nešto jako lijepo jer potiče studente na dodatni trud.
Stipendistica Zaklade Zlatko Crnić bila je i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić, profesor kaznenog prava na zagrebačkom pravnom fakultetu, Aleksandar Maršavelski, pa njihov kolega s Katedre za radno i socijalno pravo Viktor Gotovac, te drugi profesori na pravnim fakultetima, suci, odvjetnici...
- Mislim da ova zaklada, prva zaklada s kojom sam se uopće susreo, ostvaruje prevrijednu ideju jer potiče mlade ljude da napreduju u studiranju, da napreduju u svom zanimanju, a vrijedno je i to što je nazvana imenom pravnika koji je svojim znanjem, strukom i djelovanjem obilježio pozitivno radzbolje hrvatskog pravosuđa kada se nije moglo vjerovati da će se u ovo pretvoriti - smatra Gotovac.
Upravitelj Zaklade dr. Špoljarić kaže da današnji stipendisti niti ne znaju tko je bio Zlatko Crnić, da je zaklada nazvana po čovjeku koji je bio predsjendik Vrhovnog suda, jedan od utemeljitelja Društva za građanskopravne znanosti i praksu i Društva hrvatskih sudaca, da je bio predsjednik Republičke izborne komisije na izborima u kolovozu 1992. godine, da je napisao više pravnih knjiga i bio predavač na brojnim stručnim seminarima.
Poginuo je u prometnoj nesreći 1992. godine, a njemu u spomen su Mladen Žuvela i Hrvoje Momčinović, tada suci Vrhovnog suda, a kasnije suci Ustavnog suda, odlučili osnovati zakladu kako bi očuvali uspomenu na njega i njegovo djelo, te promicali pravničku struku i vladavinu prava.
Upravitelj dr. Špoljarić napominje da tada nije bilo propisa o zakladama pa je najprije bila registrirana kao udruga.
- Tek kada je 1995. godine donesen Zakon o zakladama i fundacijama registrirani smo kao zaklada i upisani u Zakladni upisnik Ministarstva financija - kaže Špoljarić koji već 15 godina vodi zakladu. Napominje da radi volonterski kao i svi u upravnom odboru gdje je redovno bio predsjednik Vrhovnog suda, a sada je u njemu predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, tu je zamjenica predsjendika Ustavnog suda, dva sveučilišna profesora, dvije sutkinje županijskog suda i tri odvjetnika.
Zakladu financijski potpomaže više tvrtki, više odvjetničkih društava, ali je donira i mnogo sudaca, posebno nakon što je 1999. godine tadašnji predsjendik Mladen Žuvela izmjenio statut kako bi zaklada mogla stipendirati djecu sutkinje Ljiljane Hvalec koja smtrno stradala u sudnici Općinskog suda u Zagrebu gdje je vodila brakorazvodnu parnicu.