Alenka B. i njezin partner, roditelji dvoje djece, koji ovih dana dovršavaju kupnju svog prvog zajedničkog stana u Zagrebu, neće biti oslobođeni plaćanja poreza na prvu nekretninu jer na to oslobađanje imaju pravo samo “članovi uže obitelji”, a oni to - kako su doznali u Poreznoj upravi - nisu. Alenka i njezin partner, naime, nisu vjenčani, a Zakon o porezu na promet nekretnina “užu obitelj” definira kao bračne drugove i djecu.
Razlog protiv braka
- Stan koji kupujemo ima 90 četvornih metara. Zakon propisuje da četveročlana obitelj na tu veličinu prvog stana ne mora platiti porez i računali smo da tu nećemo imati trošak. Bila sam krajnje neugodno iznenađena kad su mi u Poreznoj upravi objasnili da Zakon o porezu na promet nekretnina ne izjednačava bračnu i izvanbračnu zajednicu, da izvanbračni partneri i djeca nisu definirani kao obitelj i da ne možemo dobiti oslobođenje od plaćanja poreza - kaže Alenka B.
Ona i partner stan kupuju zajedno i imat će zajedničko vlasništvo, zajedno sa svojom djecom živjet će na toj adresi.
- Međutim, koliko sam uspjela shvatiti, morat ću podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretninu kao samohrana majka dvoje djece te ćemo nas troje imati pravo na olakšicu kao tročlana obitelj, jer se tata u tu obitelj ne računa. Ne znam može li i on odvojeno podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja poreza za sebe samoga, ili da se podijelimo, pa da zahtjev podnese svatko od nas u kombinaciji s jednim djetetom - pita se Alenka B., ogorčena takvim tretmanom izvanbračnih zajednica.
- Najviše mi smeta što nikad ne znam što očekivati, kao da me država stalno vreba iz grmlja i čeka gdje će me opaliti. Neka barem bude dosljedna! Malo smo izjednačeni s bračnim zajednicama, malo nismo, ovisno o tome koji se zakon primjenjuje. Ovako imam osjećaj da me svojom kaotičnom praksom na perfidan način tjera da stupim u brak. Zašto želim ili ne želim s nekim sklopiti brak vrlo je osobno i intimno pitanje koje ne bih trebala obrazlagati nikome, osobito ne državnoj upravi - kaže Alenka B., koja nije usamljena u borbi protiv Porezne uprave.
- Trenutno vodim nekoliko sudskih postupaka zbog diskriminatornog postupanja Porezne uprave prema izvanbračnim partnerima. Nema sumnje da se ovdje radi o ozbiljnoj diskriminaciji - kaže odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.
Dioba imovine
Izvanbračnu zajednicu u Hrvatskoj definira Obiteljski zakon, i to kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. I samo u tom pogledu - u pravima i obvezama izvanbračnih partnera kad su u pitanja njihova biološka djeca i način diobe zajedničke imovine u slučaju raskida zajednice - izjednačava ih s bračnim drugovima. Ni u Obiteljskom zakonu nemaju sva prava izjednačena s bračnim drugovima - ne mogu posvojiti dijete, a svi ostali zakoni - porezni, mirovinski, zdravstveni - svaki na svoj način definira status izvanbračne zajednice.
Samo u jednom kratkom periodu - od početka rujna prošle godine do sredine siječnja ove godine - izvanbračne i bračne zajednice bile su u potpunosti izjednačene. Naime, tada je na snazi bio Obiteljski zakon donesen u lipnju 2014. godine, koji je propisao da “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona kao i odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”. Svako nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima “u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa”.
Međutim, Ustavni je sud u siječnju ove godine suspendirao taj zakon te je na snagu ponovno stupio onaj iz 2003. godine, koji ne spominje ni diskriminaciju, ni izjednačavanje, ni druge zakone.
Ne mogu posvajati
- Najlošija je situacija upravo u području poreznih zakona. Uz to što kao obitelj ne mogu ostvariti olakšicu na kupnju prve nekretnine, nezaposleni izvanbračni partner ne može drugom partneru biti porezna olakšica, ako dođe do raskida zajednice razrezuje im se porez pri diobi zajedničke imovine, nisu oslobođeni plaćanja poreza na međusobno nasljedstvo, kao što bračni drugovi izrijekom jesu - nabraja S. Bezbradica Jelavić.
Izvanbračni partneri ne mogu posvojiti djecu, iako samci to mogu. Od 2013. godine izvanbračni partneri mogu se podvrgnuti postupku medicinski pomognute oplodnje, od 2009. mogu jedan preko drugoga dobiti zdravstveno osiguranje, a od 2007. mogu ostvariti obiteljsku mirovinu.
Neki parovi ne žele imati ista prava
Udruge za zaštitu prava žena, kao i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, u više su navrata upozoravale na diskriminaciju i tražile stvarno izjednačavanje bračnih i izvanbračnih zajednica.
Međutim, dobar dio teoretičara obiteljskog prava opirao se tome tvrdeći da svaki heteroseksualni par može stupiti u brak i ostvariti sva zajamčena prava te da postoji razlog zbog kojeg partneri žele ostati izvan braka: prava, naime, donose i obveze. Navode primjere starijih parova koji ne žele nikakve obveze u smislu uzdržavanja ili dijeljenja imovine.