Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, predstavnike medija upoznaje s nekoliko odluka za koje postoji poseban interes javnosti, a radi se o "ocjeni ustavnosti zakona o ovlastima Stožera civilne zaštite, te ocjeni ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite" i o "ocjeni ustavnosti Zakona o najmu stanova".
- Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17. primijeniti ili ne taj članak Ustava.
Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima - kazao je Šeparović.
- Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave - kazao je.
- Dopunjen je članak 14 Zakona o zaštiti pučanstva. U takvim slučajevima mjere predviđene tim Zakonom, uz ministra zdravstva ovlašten je narediti i Stožer - dodao je Šeparović.
Predsjednik Ustavnog suda kazao je i da su pojedinačne odluke Stožera podložne sudskoj i izvansudskoj kontroli.
- Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima - kazao je.
. Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast, jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti - dodao je.
Šeparović se osvrnuo i na mjeru samoizolacije.
- Za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje odnosno je li razmjerna.
Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da je ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj kojim se želi postići.
To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi, želi se spriječiti mogućnost zaraze.
Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena.
Ustavni sud je odlučio da su mjere koja nadležna tijeka podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno - kazao je.
- Ustavni sud je odluke, odnosno rješenja donio s 10 glasova za i tri protiv i dva izdvojena mišljenja. Protiv su glasali sutkinja Kušan, suci Abramović i Selanec.
Dva izdvojena mišljenja su sudac Brkić i Mlinarić - kazao je Šeparović.
- Dvije odluke o nužnoj mjeri korištenja maske za lice za vrijeme trajanja pandemije. Osporene mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao s aspekta članka 35. Ustava, odnosno članka 8. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana.
U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski - kazao je.
Komentirao je i odluku Ustavnog suda o radu nedjeljom.
- Ustavni sud nije imao prijedlog za ocjenu ustavnosti, na vlastitu inicijativu je od Vlade zatražio očitovanje da prodajni objekti nedjeljom ne rade. Vlada je u očitovanju navela da su uzeli u obzir brojne čimbenike, podatke fiskalnih računa APIS-a, koji su ukazali da se najviše dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan u tjednu umjerenog epidemiološkog rizika, većeg rizika nego petak.
Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade nije uvjerljivo. Kraj činjenice da su određene trgovine u vrijeme uvoženja strogih mjera radile svaki dan, uključujući i nedjelju, tada u okolnostima poboljšane epidemiološke situacije u travnju 2020. odluka da objekti neće raditi nedjeljom i na blagdane ne čini se nužnom.
Ako je prema podacima APIS-a najfrekventniji dan trgovina petak, a virus se širi kapljičnim prijenosom, opravdanije bi bilo da se kao neradni dan odredi petak kao bi se spriječilo veće okupljanje ljudi u trgovinama. Ustavni sud je utvrdio da Stožer prilikom donošenja ove mjere nije postupao u skladu razmjernosti - kazao je Šeparović.
Predsjednik Ustavnog suda objasnio je i što je to načelo razmjernosti vezano uz zabranu nedjeljom te kako bi se trebali postaviti sudovi ako trgovci dođu s tužbama za naknadu štete.
Načelo razmjernosti članka 16. Ustava kaže da mjere kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode uvijek moraju biti nužne. Moraju biti donijete temeljem Zakona i razmjerne u užem smislu, dakle prikladne da se cilj ostvari. Da nema neke druge manje opterećujuće mjere koja bi se mogla u ovom slučaju primijeniti.
Obrazložili smo zašto smatramo da ta mjera nije bila nužna. Ako je u vrijeme strogih mjera se radilo nedjeljom, a u vrijeme ublažavanja tih mjera se u tih mjesec dana ne radi nedjeljom, a virus se prenosi kapljičnim putem. Najveći promet i okupljanje građana je petkom, onda po našem mišljenju Stožer nije opravdala nužnost donošenja mjere.
Što se tiče tužbe, odluka Ustavnog suda nije odredila reparacijske mjere i ne daje osnovu za podizanje tužbe - kazao je Šeparović.
- Zakoni kojima je Sabor dao Stožeru mogućnost da ograničava prava i mjere, ti zakoni su suglasni s Ustavom. Najveći dio odluka Stožera Ustavni sud je ocijenio da su u skladu s Ustavom odnosno da predlagatelji nisu iznijeli razloge da bi bili neustavni.
Za maske je odlučeno da su te odluke Stožera u skladu i s Ustavom i sa zakonom, a za ostale prijedloge nisu izneseni razlozi da bi Ustavni sud uopće meritorno odlučivao o tome - kazao je.
Šeparović je odgovorio na pitanje i zašto Ustavni sud ranije nije raspravljao o mjerama Stožera.
- Što bi rekao ministar Beroš hvala vam na tom pitanju. Ustavni sud je od samog početka pratio situaciju uz covid-19 i ocijenili smo da su to slične mjere ili iste koje su poduzele i druge države.
Prvi prijedlozi za ocjenu ustavnosti došli su 1. travnja, a posljednji je došao 27. kolovoza. Kako je koji prijedlog dolazio slali smo ga Vladi, kako je ona slala očitovanje stizali su novi prijedlozi koje smo isto slali.
Nekad smo na sami poticaj tražili da nam Vlada obrazloži pojedine mjere. Došli su izbori, ustaljena je praksa ovog suda i svih sudova da odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme kako se ne bi utjecalo na rezultate izbora.
Zamislite da smo odluke donijeli o tjednu pred izbore, što bi tek onda govorili da smo sluge vlasti. Postupili smo s našom praksom i praksom europskih sudova. Kad su izbori završeni predmeti nisu bili do kraja završeni, dogovorili smo se da ćemo u rujnu govoriti o odlukama. Preko ljeta se intenzivno radilo - kazao je.
- Mislim da je rok od 5 mjeseci primjeren. Sjetite se da smo Agrokor rješavali godinu dana. Uvažavajući sve kritike da je to moglo biti brže i da smo s obzirom na broj predmeta, rad na predmetu i proučavanja mišljenja raznih eksperata koje nismo tražili, ali smo imali njihove radove, smatramo da je rok bio primjeren.
Ustavni sud nije Stožer. Ne donosimo mjere i ne suzbijamo pandemiju. Uvažavam i drugačije razmišljanje i kritiku, a što se politike tiče točno je da nismo htjeli namjerno donositi odluke u vrijeme parlamentarnih izbora - dodao je.
Šeparović se osvrnuo i na to što mediji nisu mogli biti na sjednici kad se donosila odluka o ustavnosti mjera Stožera.
- Mediji nisu pozvani i ubuduće neće biti pozvani na sjednice suda dok se ta praksa ne promijeni. Mediji mogu biti, ai ne moraju. Zašto nisu pozvani?
Javnost rada Ustavnog suda osigurava se na više načina, a ne prisustvom medija na sjednicama. Javnim obajvljivanjem zapisnika sa sjednica, odluka, sažetaka, izjava predsjednika, skoro svi imate moj mobitel i kontaktirate samnom i ustavni sud je od svih sudova najviše otvoren javnosti. Odgovorni tvrdim: u bivšem sazivu javne sjednice su bili predstava za javnost!
Kad ste bili na ijednoj sjednici hrvatskog suda u kojem se vijećalo i glasalo? Ili kad Vrhovni sud odlučuje o žalbi? Niste bili.
Ne radi se da je sud zatvoren za javnost, ali sud je ocijenio sukladno dosadašnjoj praksi, koju nitko nije doveo u pitanje, a bilo je odluka gdje je bilo razloga da se pozovu mediji jer smo se tako dogovorili - kazao je.
- Nismo vas mogli pozvati iz epidemioloških razloga, ali da smo i mogli ne bi vas zvali. Tu gdje sjedite vi tu sjede suci. Da je tu 13 sudaca, glavni tajnik, voditeljica savjetničke službe i savjetnici, ugrozili bi i vaše i naše zdravlje. To je također bio dodatni razlog zašto mediji ne bi mogli biti da je javna rasprava. I da su bili drugačiji epidemiološki razlozi ne bi pozvali medije na sjednicu suda jer to nismo radili ni do sada. Kada to drugi sudovi budu radili to ćemo raditi i mi - dodao je.
'Stožer ne može proći nadzor ustavnosti'
Izdvojena mišljenja sudaca Abramović, Kušan, Selanec koji su imali drugačije mišljenje o odluci Ustavnog suda na Twitteru je objavila novinarka N1 Nataša Božić.
- Duboko neslaganje s odlukom #USUD, Stožer ne može proći nadzor ustavnosti, zabrinutost što nije osigurana kolegijalna rasprava, odluke donesene nepravodobno unatoč zahtjevima trojica za žurnim raspravljanjem.
Podsjetimo, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. rujna 2020. godine donio je odluke o ustavnosti odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite te je odbacio gotovo sve prijedloge za ocjenu ustavnosti vezane za odluke Nacionalnog stožera Civilne zaštite, osim one vezane za zabranu rada trgovina nedjeljom.