Novi val omikrona brzo je otkrio limite našeg sustava za PCR testiranje na koje dnevno može računati maksimalno 20 000 ljudi koji će rezultate čekati najmanje tjedan dana. Što se hospitalizacija tiče neke bolnice već odavno su u „crvenom" poput Splitske gdje se covid odjeli ekspresno pune, a necijepljeni s pravom mogu strahovati od neželjenih posljedica covida. Kakvo je stanje u Klinici za Infektivne bolesti dr Fran Mihaljević u Zagrebu, u Studiju 4 HTV-a otkrio je Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice.
Čekaju se podaci lokalnih stožera; nastavlja li rasti broj novozaraženih?
- Zadnja dva-tri tjedna bilježimo nešto manji sveukupni broj hospitaliziranih covid pozitivnih bolesnika, tako da ćemo vidjeti kakav će biti daljnji trend. U svakom slučaju, pritisak na jedinice intenzivnog liječenja i neki oblik mehaničke ventilacije je sve ovo vrijeme velik, ali svakako da daljnji pritisak na jedinicu intenzivnog liječenja ovisi o broju onih koji će biti novo hospitalizirani i čije se zdravstveno stanje može pogoršati kroz period boravka u klinici, objasnio je Barušić.
Kaže kako je tijekom četvrtoga vala kada je delta bila dominantan soj smrtnost bila viša nego u prethodnim valovima.
- Naravno da taj postotak ovisi o nizu faktora, prvenstveno o komorbiditetima koje svaki od tig bolesnika ima. Ono što je činjenica je da smo u četvrtome valu vidjeli velik broj izrazito mladih bolesnika uključujući i one koji praktički nisu imali komorbiditete nego su jednostavno imali izuzetno tešku kliničku sliku. Tako da taj postotak, koji varira od ustanove do ustanove, može biti i oko 50%, otkriva Barušić.
Ističe kako su naše bolnice svoje limite kroz ovu pandemiju dosezale više puta, ali su se uvijek pronalazila rješenja na razini cijelog zdravstvenog sustava.
- Trenutna situacija jeste nešto povoljnija što se tiče zbrinjavanja covid pozitivnih bolesnika, međutim teško je u detalje predvidjeti što će se događati u tjednima i mjesecima koji su pred nama. Ono što se sada spominje je neka blaža klinička slika koju bi omikron, prema do sada dostupnim podacima, treba izazvati. Međutim, to je dosta varljivo jer smo mi jedna populacija koja još uvijek nije dovoljno procijepljena i tu može ležati jedan od razloga zašto bi omikron kod određenog dijela stanovništva mogao biti izrazito teškoga tijeka, poručio je za HRT.
O brzim antigenskim testovima
Objasnio je što su brzi antigenski testovi koji će se od sada provoditi kako bi se smanjio pritisak na PCR testiranja te može li se nakon takvog testiranja dobiti potvrda o preboljenju.
- To je nešto što ćemo morati raspraviti. Testiranje brzim antigenskim testovima je nešto što se provodi već jedno izvjesno vrijeme i to je jedna velika pomoć. Naravno da se o tome razmišlja i puno govori sada kada su dosegnuti limiti za PCR testiranje. Veliki je pritisak na testiranje, veliki je broj onih koji tako nešto zahtijevaju u ovom trenutku. Prednost brzih antigenskih testova je u tome što su njihovi rezultati gotovi u vrlo kratkom vremenu i daju pouzdanu informaciju - onaj koji je na brzom antigenskom testu pozitivan velika je vjerojatnost da bi bio pozitivan i na PCR testu. Samim time pomaže ne samo sebi već i svojoj okolini jer neće ići na posao, smanjit će se mogućnost zaražavanja svih ostalih tako da je to jedna velika epidemiološka pomoć. Problem brzih antigenskih testova je u tome što se oni ne mogu priznavati u smislu adekvatne covid potvrde za putovanja u inozemstvo, barem što se RH tiče. Ostaje vidjeti u tjednima koji dolaze hoće li se to riješiti na bilo koji način, kaže Barušić.
O epidemiološkim mjerama
Komentirao je i rasprave koje se trenutno vode o potrebi pooštravanja epidemioloških mjera. Prema izjavama Stožera i Vlade čini se da se ne misli se ići na neke ozbiljnije mjere.
- Ja mislim da su mjere koje su postavljene od samoga početka dobre, adekvatne i one su se sukladno trenutnim epidemiološkim situacijama kroz ove dvije godine prilagođavale. Problem je u nepoštivanju osnovnih epidemioloških mjera. Situacija bi u ovome trenutku sasvim sigurno bila podnošljivija da su se svi kroz cijelo vrijeme pridržavali mjera i da su slijedili preporuke medicinske struke, a to je potreba za cijepljenjem kao jedinim učinkovitim načinom sprječavanja zaražavanja, obolijevanja, odnosno razvoja teže kliničke slike, ustvrdio je.
O širenju omikrona
Odgovorio je na pitanje što bi po njemu bio najbolji, a što najgori scenarij što se tiče posljedica širenja omikrona.
- Ono čega se pribojavamo s punim pravom jeste da bi omikron, bez obzira na trenutne spoznaje, mogao opteretiti bolnički sustav u mjesecima koji su pred nama, tim više ako će biti povećan trend onih koji će obolijevati od gripe. Dakle, kombinacija omikrona s nekom težom kliničkom slikom i gripe, ukoliko bi broj procijepljenih ostao na sadašnjoj razini, svakako ne bi bila dobra za zdravstveni sustav. Ali moramo vidjeti što će se događati dalje, moramo biti optimisti, ali treba razmišljati i o prilagodbi sustava na povećane zahtjeve koji će se, ja sam u to nekako uvjeren, ipak morati postrožiti, ustvrdio je.