Sudac Vrhovnog suda i zamjenik njegova predsjednika Marin Mrčela, čija sudska karijera traje već 30 godina, odgovarao je na pitanja o pravosuđu, moćnim pojedincima i zakonu, dugotrajnim sudskim predmetima i drugim aktualnim temama u ovotjednoj HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 urednika i voditelja Aleksandra Stankovića.
Sudske slučajeve, kaže, ne komentira, posebice nepravomoćne, no rekao je da malo čudno zvuči presuda da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku zbog remećenja javnog reda i mira. Prvi put čuje za takvu presudu, no za konkretniji komentar želi pričekati odluku drugostupanjskog suda, rekao je. Sloboda govora je temelj demokracije, rekao je, ali ni ona nije apsolutna.
- Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati - je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud - rekao je. Komentirajući pak zabranu prilaženja žrtvi, rekao je da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji.
Osvrnuo se i na slučaj Horvatinčić rekavši da je već trebao biti okončan. Premda ne bi htio da sudski procesi traju tako dugo, uvijek postoje iznimke, kaže. Smatra da javnost ima pogrešnu percepciju korumpiranosti sudstva, a to smatra najgorim oblikom korupcije. Dodao je da je u posljednjih devet godina sedam sudaca primilo mito, kazne su bile od jedne do deset godina. Za takve kaže da ne zaslužuju biti suci.
Iznio je podatak da se trenutno rješava 1.800.000 predmeta i da postupci traju sve kraće. Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić...), predmeti se vuku po deset godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro ni za koga i da treba poboljšati način rada, a i zakonodavni okvir. Također, u posljednjih 10 godina pokrenuto je 149 disciplinskih postupaka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca.
Sudačku plaću smatra dobrom, a protiv je imovinskih kartica sudaca. Smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time. Vezano za pozdrav ‘Za dom spremni’ sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda.
Komentirajući otežavaju li mediji rad sudova, drži da mediji ne vode dovoljno računa o pretpostavci ‘nedužnosti’. Osvrnuo se na slučaj Daruvarac i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje dvije strane:
- Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to obraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako, dodao je.
Govoreći općenito o govoru mržnje, rekao je da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari na portalima i društvenim mrežama su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti. Rekao je da treba postojati neka regulacija za neprimjerene ili uvredljive istupe. Smatra da policija treba reagirati ako postoji osnovana sumnja da bi kazneno djelo moglo biti učinjeno.
Osvrnuvši se na osudu gospođe zbog tračanja susjeda rekao je da zaštita časti i ugleda postoji i to je često kompliciranije i složenije od drugih slučajeva. Naveo je primjer Njemačke gdje je trač kazneno djelo. O naknadi štete za duševne boli Mrčela kaže da se zna kakva je praksa i za što se sudi i to je povreda časti i ugleda. Komentirajući slobodu govora u medijima napomenuo je da često izostaje druga strana, a da bi informacija treba biti istinita i objavljena u dobroj vjeri, piše HRT.