Isplata inkluzivnog dodatka za osobe koje su preminule prije nego što su dobile rješenje, odnosno prije nego što im je država počela isplaćivati dodatak, svakim danom postaje sve veći problem Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, odnosno ministru Marinu Piletiću, koji već mjesecima ne nalazi rješenje za ovaj sustavni problem koji se samo gomila.
Sada je već svima poznato da je oko 15.000 ljudi, pretežno teško bolesnih i oboljelih od karcinoma, preminulo prije nego što je država riješila njihov zahtjev za odobravanje inkluzivnog dodatka, koji je trebalo riješiti u roku od 15 do, iznimno, 30 dana od zaprimanja zahtjeva.
Nakon što su ti ljudi preminuli, sustav je jednostavno odlučio jednostrano obustaviti postupke odobravanja, jer Ministarstvo smatra da se postupak automatski obustavlja, odnosno da nasljednici preminulih osoba nemaju pravo dobiti neisplaćene zaostatke. To je dovelo do brojnih sudskih postupaka u kojima nasljednici traže da im se isplati ono što je njihovim preminulim članovima uskraćeno zbog spore i neučinkovite države. Samo je na Upravnom sudu u Zagrebu podneseno 226 tužbi, ali brojni su i oni koji nisu ušli u sudske postupke, jer oni iziskuju i velike troškove, već čekaju da država prizna grešku i isplati im zaostatke.
Među njima je i Ivica Beširović iz Karanca u Baranji, inače dopredsjednik Stranke umirovljenika i njezin predsjednik za Osječko-baranjsku županiju, čiji je slučaj dodatno zanimljiv.
Slučaj Ivice Beširovića
Njegova je majka, naime, dobila pozitivno rješenje kojim joj je odobrena isplata inkluzivnog dodatka. Bilo je to u listopadu 2024. godine. Međutim, do srpnja 2025. godine, kada je preminula, nije dobila ni lipe dodatka. Beširović smatra da mu država kao nasljedniku mora isplatiti dodatak za tih devet mjeseci.
- Samo za tih devet mjeseci trebala je dobiti 4500 eura, jer joj je odobreno 500 eura mjesečno. Bila je nepokretna i smještena u staračkom domu, koji smo plaćali 1050 eura mjesečno, a njezina je mirovina bila 520 eura, pa smo mi, njezini nasljednici, namirivali ostatak iznosa. S ovim bi se dodatkom praktički pokrio trošak njezina smještaja na mjesečnoj razini - rekao nam je Beširović, koji je ljutit na Piletićevo Ministarstvo i ovakav odnos prema najranjivijoj skupini ljudi.
- Da se razumijemo, Zakon o inkluzivnom dodatku je 99 posto dobar, ali je problem u onih 1 posto koji ne valjaju i koji su uzrok svih problema. Zakon je donesen u Saboru, ali je Ministarstvo potom donijelo podzakonske akte s kojima saborski zastupnici i građani nisu bili upoznati i na koje nisu mogli utjecati, a danas ti podzakonski akti generiraju ovaj veliki problem. Ministar Piletić u tu je priču uletio kao grlom u jagode, bez dovoljno stručnog kadra, bez konzultacija s umirovljeničkim strankama i udrugama, ali i s Ministarstvom financija o tome koliko novca za to treba. I danas imamo problem - kaže Beširović.
- Čak i kad ljudima krene isplata, ne isplaćuju im sve zaostatke odjednom, već isplate 50-60 posto, a onda ostalo uplaćuju na rate. Jasno je da nisu dobro planirali i da nemaju dovoljno novca za to, ali to nas građane ne zanima. Njihova je obveza ispuniti ono što su obećali i propisali, no Piletić to ne razumije, a bitno mu je samo ono što kaže njegov ‘veliki vožd‘, premijer Andrej Plenković - istaknuo je naš sugovornik.
Tužbu nije podnio, jer smatra da se time samo odugovlači postupak i stvaraju nepotrebni sudski i odvjetnički troškovi.
Ogledna presuda mogla bi državu stajati milijune
- Žalosno je da ljudi moraju tužiti državu za ono što im pripada, umjesto da država to riješi institucionalno, jer joj je to obveza. Ministar je najavio da će dodatak biti isplaćen osobama koje su dobile rješenje, a kojima isplata još nije počela. No isto se mora učiniti i za one koji nisu dobili rješenje, a u međuvremenu su umrli - zaključio je Beširović.
Podsjetimo, inkluzivni dodatak zatražilo je gotovo 300.000 ljudi, a trenutačno ih još 100.000 čeka rješenje, jer u sustavu nema dovoljno ljudi koji bi obradili sve zahtjeve, na što su stručnjaci iz područja zdravstva i socijale upozoravali i prije donošenja zakona. Dodatno, ministar nije dobro planirao troškove za dodatak, pa je tako već sredinom prošle godine potrošio sve što je osigurao. U Ministarstvu su računali da će im godišnje za inkluzivni dodatak trebati 572 milijuna eura, a onda je već u prvoj godini potrošeno dvostruko više - milijarda eura.
Pri čemu još 100.000 ljudi čeka rješenje. Upravni sud u Zagrebu, pak, planira u ovom slučaju donijeti oglednu presudu, koja će važiti za svaki slučaj pojedinačno, a ako ona bude povoljna za nasljednike, to će Ministarstvu donijeti dodatne velike troškove, ali i povećati opseg posla, jer će morati nastaviti i one postupke koje su prekinuli nakon što su podnositelji zahtjeva preminuli.
Piletić je nedavno izjavio kako se "ozbiljno razmišlja da se svima koji su dobili rješenje i pravo na dodatak taj dodatak isplati, pa čak i nakon smrti." No rekao je i sljedeće:
- Za slučajeve koji nisu vještačeni i za koje nije doneseno rješenje, ne postoji osnova za određivanje iznosa inkluzivnog dodatka. Tu ne vidim mogućnost da bismo nešto isplatili - rekao je ministar.
No, kako je nakon te njegove izjave u svom tekstu objasnila naša novinarka Kristina Turčin, ministar je iznio tezu koja je daleko od istine. Čini se da je htio poručiti kako se nakon smrti osobe nema koga vještačiti, no poznato je da se postupak vještačenja već godinama u pravilu provodi na temelju medicinske dokumentacije, a ne uživo. To znači da se postupak ne mora prekinuti, odnosno da se vještačenje na temelju dokumentacije može obaviti i nakon smrti podnositelja zahtjeva. Inkluzivni dodatak, inače, razvrstan je u pet kategorija i iznosi od 138 do 720 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....