BROJKE SU JASNE

Zaostajemo u AI utrci, u svom osvrtu HUP iznosi zabrinjavajuće podatke

Analize pokazuju da AI podiže produktivnost u poduzećima za četiri posto. Hrvatska se među posljednjima priključila izgradnji AI tvornica

Treba ulagati u STEM područje te podatkovne i AI vještine jer su to ključni pokretači, smatraju u HUP-u

 Ronald Gorsic/Cropix
Analize pokazuju da AI podiže produktivnost u poduzećima za četiri posto. Hrvatska se među posljednjima priključila izgradnji AI tvornica

Hrvatska mora fokus digitalne politike prebaciti s izgradnje infrastrukture na ubrzano usvajanje digitalnih tehnologija u gospodarstvu, osobito među malim i srednjim poduzećima, da bi digitalizacija postala pokretač veće dodane vrijednosti, konkurentnosti i dugoročnog gospodarskog rasta, zaključuju Ivan Odrčić i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u novom Fokusu tjedna.

Da Hrvatska ne bi zaostajala u AI utrci i da bi povećala dodanu vrijednost domaćeg ICT sektora, HUP predlaže četiri ključna prioriteta.

Hrvatska u odnosu na druge zemlje Europske unije stoji dobro, štoviše, iznad je prosjeka kada je riječ o ulaganjima u optičku i 5G mrežu, ali postoji velik digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina, pa HUP predlaže daljnji razvoj optičke i 5G infrastrukture uz dodatna sredstva za ruralni broadband, i to do 300 milijuna eura, kao i vaučere za optičke priključke. Vaučeri bi se dijelili u područjima gdje privatni sektor ne ostvaruje održiv povrat, a poticali bi korištenje postojeće optičke infrastrukture i gigabitnih priključaka.

"Nužno je unaprijediti i pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža te smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta", predlažu u HUP-u.

Također, HUP predlaže i smanjenje poreznog klina i parafiskalnih nameta. Konkretnije, traže rasterećenje troška rada na razinu pet najkonkurentnijih zemalja EU, smanjenje parafiskalnih nameta za najmanje 20 posto i udvostručenje poticaja za ulaganja u istraživanje i razvoj da bi ICT sektor mogao lakše zapošljavati.

Stock option ugovori

"Alat za zadržavanje stručnjaka i razvoj poduzetničke kulture su neoporezivi stock option planovi od najmanje 2000 eura", kažu u HUP-u.

Stock option ugovori su pravni dokumenti koji zaposleniku daju pravo, ali ne i obvezu, kupnje određenog broja dionica tvrtke po fiksnoj cijeni unutar određenog vremenskog okvira.

Poslodavci sugeriraju i ciljane poticaje za digitalnu i AI transformaciju tvrtki te subvencije za istraživanje, razvoj i inovacije, poštujući regionalnu perspektivu i potencijal rasta.

image

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a

Darko Tomas/Cropix

"Hrvatska treba aktivno sudjelovati u inicijativi EU AI Factories te uključiti domaću ICT industriju u razvoj i upravljanje AI platformama, regulatornim pješčanicima te infrastrukturom za razvoj, testiranje i primjenu AI proizvoda i usluga", zaključuju u HUP-u.

Inače, Hrvatska je jedna od posljednjih zemalja u EU koje su se priključile projektu izgradnje AI tvornica, o čemu smo nedavno i pisali u Jutarnjem listu. Riječ je o uspostavi centara diljem europskog kontinenta koji će pomoći tvrtkama, startupovima i znanstvenim institucijama da koriste svu potrebnu infrastrukturu za razvoj modela generativne umjetne inteligencije uz pomoć superračunala. Hrvatska Vlada odlučila je preraspodijeliti sredstva od 39 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s projekata izgradnje punionica na vodik i punionica za električna vozila jer nije bilo interesa za te projekte, a ranije nismo potreban novac bili osigurali na vrijeme.

Povećanje zapošljavanja

Kao četvrti prijedlog HUP navodi ulaganja u ljudski kapital, i to u STEM područje te podatkovne i AI vještine, za koje smatraju da su ključan pokretač sveobuhvatne digitalne transformacije.

U svom osvrtu HUP iznosi zabrinjavajuće podatke za Hrvatsku. Naime, u odnosu na godinu prije, jaz Hrvatske u primjeni AI-ja u odnosu na EU povećao se s 1,7 na 4,8 postotnih bodova, a u korištenju ERP sustava (sustav za planiranje resursa poduzeća) sa 17,9 na 24,6 postotnih bodova, što pokazuje pogoršanje u segmentima koji su najvažniji za produktivnost.

"Ovo je izrazito važno jer je primjena AI-ja povezana s oko četiri posto višom produktivnošću, a njezino šire širenje kroz ekonomiju u idućem desetljeću može povećati produktivnost u europodručju za oko 4 postotna boda", upozoravaju u HUP-u.

Istodobno, suprotno javnom narativu, poduzeća s najvećim ulaganjima u AI (33,7 dolara po zaposlenom mjesečno) tijekom dvije su godine nakon uvođenja AI-ja povećala broj zaposlenih za čak 10,2 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. srpanj 2026 10:29