Porezne olakšice na djecu i druge uzdržavane članove obitelji, zbog kojih se godišnje u državni proračun uplati oko 2,36 milijardi kuna manje poreza, ukinut će se, a uvest će se novi sustav umanjenja obaveza plaćanja poreza s obzirom na broj djece, i to podjednako za sve zaposlene roditelje: 350 kuna manje plaćat će roditelji jednog djeteta u odnosu na kolege bez djece, 800 kuna za dvoje djece, 1250 kuna za troje djece. Imovinski cenzus za dječji doplatak će se proširiti te će na doplatak i pronatalitetni dodatak imati pravo svi kojima mjesečni prihod ne prelazi 2195 kuna po članu kućanstva, odnosno još 134 tisuće djece iz 82 tisuće kućanstava. Ove će promjene proračun ukupno stajati oko 315 milijuna kuna.
Strateški okvir
Stoji to u Strateškom okviru mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine, koji je napravljen na temelju analize cjelokupne socijalne zaštite u Hrvatskoj. Nju su zadnje dvije godine radili naši istaknuti stručnjaci dr. Zoran Šućur, dr. Zdenko Babić i mr. Jelena Baran sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te dr. Ivica Urban iz Instituta za javne financije.
- Ovim dokumetom stvorena je baza na temelju koje će se međuresornim dogovorom odrediti daljnji tijek i rokovi provedbe reformskih mjera sukladno Nacionalnom programu reformi 2015., o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena - kaže Bernardica Juretić, ministrica socijalne politike, upitana kad se može očekivati realizacija dokumenta.
Nepravednosti sustava
Najviše pozornosti u dokumentu posvećeno je upravo poreznim olakšicama na djecu i dječje doplatke, koji su ocijenjeni kao mjere koje bi, prvenstveno zbog nepravednosti u dodjeli, trebalo mijenjati. Današnji sustav poreznih olakšica takav je da država kroz olakšice i neplaćeni porez daleko više pomaže roditelje s visokim plaćama od onih s nižim primanjima. Nažalost, ni novi, predloženi sustav nije pravedan - zaposleni roditelji s višim primanjima i dalje će ostvarivati veću potporu, ali će te razlike biti blaže. Izračuni pokazuju da će roditelji dvoje djece s prosječnim plaćama (5700 kuna) po novom sustavu mjesečno na raspolaganju imati oko 113 kuna više nego sada, a roditelji s plaćama po 14.000 kuna imat će oko 340 kuna mjesečno manje. Roditelji s najnižim primanjima i dalje neće dobivati - ništa. Razlog je, navodi se u publikaciji, nedostatak novca: za doista pravedan sustav trebalo bi osigurati oko milijardu kuna.
Naime, predloženi novi sustav bazira se na tzv. umanjenju poreza. Sada se od bruto plaće oduzimaju davanja za mirovinsko, a od ostatka se oduzimaju porezne olakšice. Na preostali iznos se obračunava porez. Što je više uzdržavanih članova, veće su olakšice. Međutim, kod zaposlenika s najmanjim plaćama olakšice su često veće od ukupne bruto plaće.
Kako plaća raste, obaveze uplate poreza sve je niža: roditelji dvoje djece, od kojih svaki zarađuje bruto 21.250 kuna mjesečno, zajedno imaju 1140 kuna veće plaće nego da nemaju djecu. To je iznos koji ne uplate na ime poreza u proračun, što znači da podizanje njihove djece država subvencionira s 1140 kuna mjesečno, a roditelje na minimalcu s - 96 kuna.
Fali milijardu kuna
Prema novom sustavu, ovakve se olakšice ukidaju. Propisat će se iznosi umanjenja za svako dijete, a taj se iznos neće oduzmati od osnovice za plaćanje poreza, već od konkretno izračunatog poreza. Intencija je da svi roditelji na taj način dobiju isto povećanje neto plaće u odnosu na osobe bez djece, i to bez obzira na to kolika im je plaća.
Da bi se to ostvarilo, država bi morala uvesti tzv. negativni porez. Naime, roditelji dvoje djece s najnižim plaćama plaćaju bitno manje od 800 kuna poreza mjesečno, te se njima nema od čega oduzeti taj iznos. Zajedno plaćaju 96 kuna poreza, a kad im se od toga oduzme 800 kuna, dolazi se do minusa od 704 kune. “To je iznos mjesečnog negativnog poreza, odnosno poreza koji bi Porezna uprava trebala vratiti roditeljima po godišnjoj poreznoj prijavi”, ističe se u analizi. Budući da država nema još milijardu kuna da isplati negativni porez, pravedni će sustav - pričekati.
Proširuje se broj roditelja koji imaju pravo na dječji doplatak
Pravo na dječji doplatak u iznosu od 200 do 300 kuna te pronatalitetni dodatak za 3. i 4. dijete u iznosu od 500 kuna danas ima, prema objavljenim izračunima, oko 467 tisuće djece iz 228.339 kućanstava kojima prihodi ne prelaze 1663 kune po članu kućanstva. Tako podijeljeni razredi pokazuju da obitelji s četvero djece u kojima roditelji zajedno zarađuju 8314 kuna dobivaju od države 1200 kuna na ime dječjeg doplatka i pronatalitetnog dodatka. Međutim, zarade li samo jednu kunu mjesečno više, prijeći će gornju granicu dohotka i ostati bez ikakve državne potpore. Zato je predloženo da se uvede viši imovinski cenzus te da se doplatak dodijeli i onima kojima prihod po članu kućanstva iznosi od 1663 do 2195 kuna, i to u iznosu od 100 kuna mjesečno po djetetu. To se prije svega propisuje zbog višečlanih obitelji, koje će na taj način imati i pravo na pronatalitetni dodatak od 500 kuna. Za proširenje imovinskog cenzusa trebat će izdvojiti oko 211 milijuna kuna. Sada se iz proračuna za doplatke izdvaja oko 1,6 milijardi kuna.