Na najavljenu reformu osnovnog obrazovanja i projekt cjelodnevne škole Ministarstva znanosti i obrazovanja reagirale su udruge iz područja informatike, robotike, tehničke kulture i STEM-a. U otvorenom pismu ističu da su zaprepašteni, šokirani i razočarani najavom smanjenja satnice. ‘Potpuno je neshvatljivo i neprihvatljivo da u 2023. godini, umjesto nužnog povećanja, dobivamo smanjenje satnice, i to jedino informatike, predmeta koji je jedan od najbitnijih i za sadašnje obrazovanje i život djece, a pogotovo za njihovo buduće školovanje i zapošljavanje‘, poručuju.
Istovremeno, primjećuju, uvode se novi predmeti i povećava satnica, bez da se drugi smanje i moderniziraju.
- Ta namjera dolazi nakon što se već godinama upozorava da je informatika u srednjim školama i dalje iznimno zapostavljena, sluša se obavezno u samo jednom ili dva razreda, a u ostalima eventualno postoji kao izborni predmet. I to u godinama kada ih pripremamo za fakultete i tržište. Umjesto da pogotovo informatici u srednjim školama pojačamo satnicu, uvedemo je u sve godine svih usmjerenja, mi smo suočeni s daljnjim smanjenjima. Djeca dolaze u srednje škole i na fakultete s premalo digitalnih kompetencija, odnosno prepuštena su sama sebi, entuzijazmu nastavnika i udrugama da tim znanjem i vještinama nadomjeste ono što nisu dobili u osnovnoj i srednjoj školi. Informatika odavno nije samo jedan sporedni predmet, već postaje temeljni alat poput matematike, jer se stečena znanja i vještine izravno i trenutno primjenjuju u svim ostalim predmetima i školovanju. Informatika je već sada jedna od najmodernijih, najtraženijih, najbrže rastućih i gospodarsko najvažnijih struka i grana znanosti i industrije, na kojima počivaju gotovo sva druga područja. Na tržištu postoji velika nestašica i ogromna potreba za tim profilom djelatnika. Bez takvih stručnjaka nazadovat će sve gospodarske grane, upozoravaju u pismu predstavnici 14 udruga
Preduvjet za bilo koje zaposlenje
Kako objašnjavaju u otvorenom pismu, informatika nije samo programiranje, to je niz vještina i kompetencija koje baš sva djeca u školi, bez obzira na odabir budućeg zanimanja, u osnovnoškolskoj dobi moraju dobiti i savladati kako bi mogli koristiti računala, internet i svu sličnu modernu opremu kojom smo okruženi, koja im je nužna za daljnje kvalitetno školovanje i preduvjet za bilo koje zaposlenje.
‘Cijeli svijet se sve više i naglašeno bavi umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, programiranjem robotikom, automatizacijom i sličnim područjima, povećava satnicu tim predmetima na svim razinama školovanja i intenzivno oprema i modernizira obrazovne ustanove, a mi jedini u Europi, kao jedna od "15 najrazvijenijih zemalja" u 2023. godini planiramo smanjivanje satnice informatike i guranje tog predmeta u izvannastavne neobavezne aktivnosti. Smatramo da je takav pristup iznimno pogrešan i štetan za današnje i buduće generacije, jer već ionako zaostajemo po pitanju sadržaja i količine vremena koje mladima dajemo za ta zanimanja budućnosti. Na ovaj način ćemo zaostajati još više, mladi će nam još više i ranije odlaziti na školovanje u druge zemlje, ostajati tamo radi zapošljavanja, a domaće tvrtke će zbog nedostatka takve radne snage sve više seliti i otvarati urede u stranim zemljama i zapošljavati stranu radnu snagu. U izradu novog kurikuluma informatike moralo se uključiti ljude iz nastave, fakulteta iz STEM područja, STEM udruga i struke, koji se time aktivno bave, i koji će postaviti nužne i temeljne ishode informatičkog obrazovanja. Izostanak takvih kompetentnih ljudi u tako bitnom koraku i predmetu je nedopustivo i rezultiralo je ovako nevjerojatno lošim kurikulumom koji izgleda samo kao skraćena inačica postojećeg, bez imalo ažuriranja i dopune modernim tehnologijama‘, navode.
Dodaju kako su svjesni nedostatka kadra za predavanje informatike, ali još veći nedostatak kadra je iz matematike čija se satnica ipak povećava. Zato upozoravaju da Ministarstvo mora pronaći načina da se ta bitna, a deficitarna zanimanja, dodatno stimuliraju na bilo koji način, ‘inače nećemo niti nadoknaditi zaostatak u kojem se nalazimo, a kamoli napredovati kako bi morali‘.
Na koncu poručuju - informatička industrija Hrvatske najbrže je rastuća grana gospodarstva i po prometu će uskoro nadmašiti nekoliko drugih gospodarskih grana zajedno, pri čemu veliki dio toga otpada na izvoz proizvoda i usluga. Ne smijemo si dozvoliti niti jedan pogrešan korak u obrazovanju koji će naštetiti tome ‘piljenjem grane na kojoj sjedimo‘.
U pismu poručuju kako je nužno odgovorno kreirati i prilagođavati sustav obrazovanja za kvalitetnu budućnost djece i mladih i hrvatskog društva, a ovakvi koraci sigurno nisu u tom smjeru.