Vlada će na jednoj od sljedećih sjednica, kako doznajemo, u saborsku proceduru poslati izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, kojim se rješava dugogodišnji problem odnosa zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca u privatnim stanovima.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 3734 takva stana, u kojima živi gotovo 9000 zaštićenih najmoprimaca. Među njima je i 19 stanova u kojima žive branitelji te 75 u kojima su osobe koje primaju stalnu socijalnu pomoć. Prosječna je po vršina tih stanova 62,25 četvornih metara.
Ispod cijene
Riječ je uglavnom o privatnim nekretninama u koje je bivša komunistička vlast useljavala ljude u razdoblju između 1946. do 1955., u kojima do danas žive zaštićeni podstanari i plaćaju samo 2,4 kune po četvornom metru, što je daleko ispod tržišne cijene najma, odnosno, za neke stanove na atraktivnim lokacijama u centrima gradova plaća se najamnina od 100 do 200 kuna.
S druge strane, zaštićeni najmoprimci tvrde da je izvornih vlasnika samo sedam posto, a da su 93 posto takvih stanova kupili članovi interesne skupine za samo deset posto tržišne vrijednosti, odnosno da su u 80 posto slučajeva vlasnici tih stanova obični prekupci, a manjina su izvorni vlasnici.
Novi Zakon, pojašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, definira rok do kojeg se zaštićeni najmoprimci moraju iseliti iz stanova u slučaju otkaza ugovora koji su potpisivani na neodređeno vrijeme. Tako je predviđeno da se u razdoblju od pet godina zaštićenom najmoprimcu postupno povećava zaštićena najamnina, i to za 1,2 puta godišnje od dana stupanja na snagu Zakona (predviđeni je rok 1. srpnja ove godine) do 30. lipnja 2023.
Dakle, ako zaštićeni najmoprimac sada plaća najamninu od 200 kuna mjesečno, za pet godina ona će iznositi 400 kuna. Nakon tog razdoblja prestaje pravo na zaštićenu najamninu, najmoprimac ima pravo na prvokup stana ako ga vlasnik želi prodati, a najmodavac može slobodno raspolagati svojom nekretninom.
Subvencija države
No, ni tada svi zaštićeni najmoprimci neće završiti na ulici jer će država ugroženima još pet godina subvencionirati plaćanje tržišne najamnine uz imovinski i površinski cenzus, odnosno subvencije će moći dobiti oni čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće u Hrvatskoj za proteklu godinu ili joj je jednak, i to prema veličini odgovarajućeg stana.
Kada je pak riječ o braniteljima i korisnicima socijalne pomoći, njima će država i lokalne jedinice u razdoblju od pet godina subvencionirati razliku između slobodno ugovorene i zaštićene najamnine do 30. lipnja 2023. Također, Zakonom se propisuje i prednost zaštićenih najmoprimaca prilikom davanja u najam ili prodaje stanova u vlasništvu države, lokalnih jedinica ili po programu POS-a.
Pravo na zaštićenu najamninu u razdoblju od pet godina, s druge strane, neće imati oni koji na dan stupanja Zakona imaju drugu nekretninu u svojem vlasništvu ili u vlasništvu bračnog druga i maloljetnog uzdržavanog člana obitelji.
Također, najmodavac će moći odmah iseliti zaštićenog najmoprimca iz stana u svojem vlasništvu ako se sam planira tamo preseliti ili bude li tamo živjela njegova obitelj, s time da onda mora osigurati sličan zamjenski stan za najmoprimca.
- Zakon se čeka punih 20 godina, nitko se dosad s tim problemom nije uhvatio u koštac jer nema win-win situacije. Međutim, sada rješavamo problem na zakonit, pravičan i održiv način te se postiže ravnoteža između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca uz aktivnu ulogu države - kaže ministar graditeljstva i HNS-ov potpredsjednik Vlade Predrag Štromar.
Igor Leskovar, predsjednik udruge Vlasništvo i posjed, koja okuplja vlasnike takvih stanova, pozdravlja namjeru Vlade da napokon regulira ovo pitanje. Leskovar je vlasnik stana od 90 četvornih metara u Šubićevoj ulici u Zagrebu u kojem živi zaštićeni najmoprimac i plaća mu 215 kuna mjesečno dok on u najmu ima stan i odvjetnički ured, supruga mu unajmljuje prostor za kozmetički salon, a sin je za potrebe studiranja do prije godinu dana imao unajmljeni stan u Varaždinu.
Najava tužbe
- U ovom trenutku moramo biti zadovoljni jer smo nakon desetljeća čekanja dočekali bilo kakvo rješenje - poručuje Leskovar.
Iva Tukić, predsjednica Hrvatske udruge stanara, s druge strane najavljuje tužbe i tvrdi da rješenje koje Vlada predlaže ide isključivo u korist vlasnika stanova, koji su većinom prekupci.
- Država je novac koji je dobiven od prvokupa nenamjenski potrošila umjesto da je dala nama da otkupimo stanove. Trebali bi nam onda i omogućiti druge državne stanove. Ovo je diskriminacija jer ljudi žive u tim stanovima 70 i više godina, nisu provalili, legalno su u njih smješteni ljudi koji nikad nisu mogli dobiti stan upravo zbog stanarskog prava koje nam je oduzeto, što je protuustavno - tvrdi Iva Tukić.